Premda se u javnosti često stječe dojam da je cijeli svijet u pokretu, podaci Ujedinjenih naroda otkrivaju zanimljivu činjenicu: više od 96 % svjetske populacije i dalje živi u zemlji u kojoj je rođeno. No, preostalih 3,6 % čini više od 280 milijuna ljudi koji su svoje domaće adrese zamijenili inozemnima. Bilo da je riječ o potrazi za boljim poslom, obrazovanjem, bijegu od ratova i klimatskih nepogoda ili spajanju obitelji globalne migracije danas preoblikuju ekonomije, kulturu i demografiju planeta. Tko se seli, zašto i koje su glavne destinacije?

Stručnjaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) dijele razloge seoba u tri ključne kategorije

Ekonomski i životni motiv ("S dragovoljnim pristankom"): Najveći broj migranata odlazi radi posla, višeg životnog standarda, boljeg zdravstvenog sustava ili obrazovanja.

Prisilno raseljavanje (Sukobi i ratovi): Prema UNHCR-u, više od 117 milijuna ljudi u svijetu prisilno je napustilo svoje domove zbog ratova, progona ili kršenja ljudskih prava. Prednjače krize u Sudanu, Siriji, Ukrajini, Afganistanu i Venezueli.

Klimatske promjene i prirodne katastrofe: Ekstremne suše, poplave i gubitak obradivog zemljišta postaju sve češći okidač za trajno napuštanje ruralnih područja.

Najveće svjetske destinacije i rute

Unatoč uvriježenom mišljenju da većina izbjeglica i migranata seli na Zapad, podaci pokazuju da gotovo 65 % prisilno raseljenih osoba pronalazi utočište u susjednim zemljama s niskim ili srednjim prihodima.

Kada je riječ o općim radnim i životnim migracijama, najatraktivnije su visoko razvijene države. SAD ima najveći broj stranaca na svijetu (preko 50 milijuna), Njemačka je vodeća europska destinacija za radnu snagu i azilante, Saudijska Arabija i UAE su središta za radnu snagu iz Južne i Jugoistočne Azije, Velika Britanija i Rusija su tradicionalna regionalna i ekonomska središta privlačenja,  Kolumbija i Turska su najveći prihvatni centri za susjedne izbjegličke krize (Venezuela i Sirija).

Ekonomija doznaka - Kako migranti hrane svoje domovine

Osim što popunjavaju praznine na tržištima rada razvijenih zemalja, migranti šalju golemi novac natrag u svoje matične države. Službene doznake premašuju 830 milijardi dolara godišnje, što je u mnogim zemljama u razvoju višestruko veći iznos od ukupne međunarodne financijske pomoći.  Najveći primatelji doznaka na svijetu su Indija, Meksiko, Kina, Filipini i Egipat.

Što nas čeka u budućnosti?

Globalno starenje stanovništva u Europi i Istočnoj Aziji stvara sve veću potrebu za uvozom radne snage, dok demografski rast u Africi i Južnoj Aziji generira mlado stanovništvo spremno na pokret. Upravo zato, stručnjaci se slažu da migracije u 21. stoljeću neće prestati, one će samo zahtijevati pametnije upravljanje i integracijske politike.