Ujedinjeno Kraljevstvo službeno je napustilo Europsku uniju 31. siječnja 2020. nakon 47 godina članstva. Ovaj proces, poznat kao Brexit (British Exit), započeo je referendumom održanim 23. lipnja 2016. godine. Na referendumu je 51,89% glasača glasalo za izlazak iz EU, dok je 48,11% glasalo za ostanak.

Proces napuštanja bio je složen i dugotrajan. Premijerka Theresa May aktivirala je Članak 50 Lisabonskog ugovora 29. ožujka 2017., čime je službeno pokrenula dvogodišnji postupak izlaska. Međutim, zbog poteškoća s postizanjem dogovora u britanskom parlamentu, Brexit je bio odgađan nekoliko puta prije konačnog izvršavanja.

Razlozi zašto su Britanci glasali za Brexit

Istraživanja pokazuju da su glavni razlozi za glasanje za Brexit bili vezani uz nacionalni suverenitet i imigraciju. Glasači koji su podržavali izlazak vjerovali su da će napuštanje EU donijeti "bolji imigracijski sustav, poboljšanu kontrolu granica, pravedniji sustav socijalne skrbi i mogućnost kontrole vlastitih zakona", piše na wikipediji.

Analiza glasanja pokazala je značajne demografske razlike:
- Dob: 64% osoba starijih od 65 godina glasalo je za izlazak, dok je samo 29% mladih od 18-24 godine podržavalo Brexit
- Obrazovanje: 70% osoba s osnovnim obrazovanjem glasalo je za izlazak, u odnosu na samo 32% sveučilišnih diplomaca
- Prihodi: Kućanstva s prihodima ispod £20,000 glasala su 62% za izlazak, dok su bogatija kućanstva (£60,000+) podržavala Brexit samo 35%

Ekonomski razlozi

Dio glasača smatrao je EU neučinkovitom ekonomskom organizacijom, posebno nakon krize u eurozoni, stoji na profulos.com. Štedne mjere tijekom krize poticale su anti-EU osjećaje među britanskim građanima. Ekonomski podaci pokazuju da je Brexit imao pretežno negativan utjecaj na britansko gospodarstvo:

- GDP utjecaj: Procjenjuje se da je britanska ekonomija 2,5% manja nego što bi bila da je ostala u EU, s prognozom pada do 3,2% do 2025. godine, piše na statista.com
- Trgovina: Izvoz robe u EU pao je za 13,2%, što je rezultiralo ukupnim padom izvoza od 6,4%
- Investicije: Strane direktne investicije pale su za 37% između 2016. i 2022. godine

Utjecaj na životni standard

Brexit je imao značajan utjecaj na britanske kućanstva:
- Prosječno kućanstvo gubi £404 godišnje zbog viših cijena uzrokovanih Brexitom
- Prosječni radnik gubi ekvivalent £448 godišnje zbog utjecaja na plaće
- Inflacija je bila viša zbog nestašice radne snage nakon što su EU radnici napustili zemlju, piše cityam.com

Brexit je ograničio pristup EU radnicima, što je rezultiralo nestašicama u ključnim sektorima poput poljoprivrede, zdravstva i ugostiteljstva. Ovo je pridonijelo inflacijskim pritiscima jer su poduzeća morala nuditi veće plaće za privlačenje radnika.

Najnoviji podaci pokazuju dramatičnu promjenu u javnom mnijenju:
- Samo 30% Britanaca danas smatra da je Brexit bila ispravna odluka
- 56% smatra da je glasovanje za izlazak bila pogrešna odluka[
- Samo 9% građana smatra da je Brexit bio uspješan

Želja za povratkom

Istraživanja pokazuju rastući interes za obnovom veza s EU:
- 59% građana glasalo bi za ponovni ulazak u EU u novom referendumu
- 65% želi tješnje odnose s Europskom unijom
- Među mladima od 18-24 godine, čak 75% smatra Brexit pogrešnom odlukom

Pet godina nakon Brexita, ekonomski pokazatelji sugeriraju da je izlazak iz EU naštetio britanskom gospodarstvu kroz smanjenu trgovinu, niže investicije i inflacijske pritiske. Životni standard britanskih građana pao je zbog viših cijena i sporiji rast plaća. Javno mnijenje značajno se promijenilo, s rastućom većinom koja žali zbog odluke o Brexitu. Unatoč tome, politički povratak u EU ostaje složeno pitanje koje zahtijeva široki društveni konsenzus koji trenutno ne postoji.