Sirova nafta (prvenstveno tip Brent) najtrgovanija je roba na svijetu i izuzetno je osjetljiva na političku nestabilnost. Svaka najava poremećaja u opskrbi stvara paniku na svjetskim burzama, no put od barela sirove nafte do litre eurosupera ili dizela na crpki u Zagrebu, Splitu ili Osijeku ima jasne i precizne stanice.

1. Dva glavna okidača: Bliski istok i kartel OPEC+
Geopolitički šokovi na naftnom tržištu najčešće dolaze iz dva smjera:

Vojni sukobi i pomorske blokade: Bliski istok drži ključne morske prolaze poput Hormuškog tjesnaca (kroz koji prolazi oko 20 % svjetske potrošnje nafte) i Bab el-Mandeba na ulazu u Crveno more. Kada izbiju tenzije, brodarske kompanije mijenjaju rute, osiguranja tankera skaču za nekoliko stotina posto, a strah od nestašice u nekoliko sati podiže cijenu barela na burzama u Londonu i New Yorku.

Odluke OPEC+ kartela: Organizacija zemalja izvoznica nafte (predvođena Saudijskom Arabijom i Rusijom) izravno kontrolira slavine globalne proizvodnje. Kada OPEC odluči smanjiti dnevne kvote proizvodnje kako bi održao visoke cijene, ponuda se smanjuje, a cijene derivata automatski rastu na svjetskim tržištima.

2. Ključna karika: CIF Mediteran (Platts)
Česta je zabluda da se cijene goriva u Hrvatskoj računaju izravno prema cijeni sirove nafte tipa Brent.

Hrvatska i ostale zemlje južne Europe vezane su za CIF Mediteran (Platts) - burzovne indekse gotovih naftnih derivata (benzina i dizela) na području Mediterana.

Kada izbije geopolitička kriza, trgovci na Mediteranskoj burzi reagiraju trenutno.

Refinerije i distributeri u roku od 24 do 48 sati usklađuju svoje veleprodajne cjenike prema tim indeksima.

Budući da Hrvatska više ne podmiruje svoje potrebe iz domaće prerade u obimu kao nekada, većinom ovisi o uvozu gotovih derivata, što nas čini izravno izloženima svakom valu s Mediterana.

3. Vladina formula
U trenucima velikih globalnih poremećaja, na scenu stupa uredba Vlade RH o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Zašto postoji odmak od 48 sati do 14 dana?

Ako geopolitiki šok izbije u srijedu, maloprodajne cijene na crpkama u Hrvatskoj obično se neće promijeniti do idućeg utorka (ili utorka nakon toga, ovisno o ciklusu). Dva tjedna služe kao međuspremnik - ako je skok burzovnih cijena bio kratkotrajan i špekulativan, prosjek u 14 dana ublažit će udar na novčanike građana.

4. Tečajni rizik: Dolar protiv Eura
Još jedan nevidljivi faktor u ovoj jednadžbi jest tečaj valuta. Sirovom naftom i derivatima na svjetskim se burzama trguje isključivo u američkim dolarima (USD).

Ako zbog globalne nestabilnosti dolar ojača u odnosu na euro, hrvatski uvoznici naftu i derivate plaćaju dvostruko skuplje:

Prvo zbog rasta same cijene nafte na burzi.

Drugo zbog slabijeg tečaja eura u kojem naplaćuju gorivo građanima na crpkama.

Anatomija jedne litre: Kamo zapravo ide vaš novac?

Kada na benzinskoj crpki platite litru goriva, više od polovice tog iznosa ne ide ni naftašima ni arapskim šeicima, nego u državni proračun.

Može li se Hrvatska zaštititi od naftnih šokova?

Kao mala i uvozno ovisna ekonomija unutar Europske unije, Hrvatska ne može utjecati na odluke OPEC-a niti na geopolitička žarišta na Bliskom istoku.

Jedini alati kojima država može kratkoročno ublažiti energetske šokove jesu zamrzavanje trgovačkih marži i privremeno smanjenje trošarina. Dugoročno, odgovor leži u ubrzanju zelene tranzicije, jačanju kapaciteta skladištenja obveznih zaliha nafte i većem korištenju vlastitih obnovljivih izvora energije kako bi prometni i gospodarski sektor bili što manje osjetljivi na svaku novu iskru u Bliskom istoku.