Svaki put kada upalite svjetlo u sobi, napunite pametni telefon ili uključite bilo koji kućanski aparat, nesvjesno koristite ostavštinu čovjeka koji je vidio budućnost. Nikola Tesla nije bio samo izumitelj; bio je vizionar čiji su patenti doslovno pokrenuli modernu industrijsku revoluciju.

Rođen u oluji

Priča počinje u malom mjestu Smiljan pokraj Gospića, u današnjoj Hrvatskoj. Tesla je rođen točno u ponoć između 9. i 10. srpnja 1856. hercegovačke/ličke godine, i to navodno tijekom strašnog grmljavinskog nevremena. Obiteljska legenda kaže da je babica, uplašena sjevanjem munja, rekla kako će dijete biti "dijete tame", na što je njegova majka Đuka oštro odgovorila: "Ne, bit će to dijete svjetlosti." Pokazalo se da je majka bila proročanski u pravu. Nakon školovanja u Gospiću, Karlovcu, a kasnije i studija u Grazu i Pragu, Tesla je preko Budimpešte i Pariza krenuo trbuhom za kruhom u obećanu zemlju – Sjedinjene Američke Države. U New York je stigao 1884. godine sa svega četiri centa u džepu, nekoliko vlastitih pjesama i pismom preporuke za slavnog Thomasa Alvu Edisona.

Rat struja: Kako je Tesla pobijedio Edisona

Tesla je kratko vrijeme radio za Edisona, no dvojica genija imala su potpuno različite poglede na budućnost elektrike. Edison je forsirao istosmjernu struju ($DC$), koja je bila skupa, neučinkovita i mogla se prenositi na udaljenost od svega nekoliko kilometara. Tesla je s druge strane razvio sustav izmjenične struje ($AC$), koja je s lakoćom mogla putovati stotinama kilometara.Nakon što ga je Edison prevario za obećani novac, Tesla daje otkaz i ulazi u partnerstvo s Georgeom Westinghouseom.

Uslijedio je legendarni "Rat struja". Edison je na sve načine pokušavao diskreditirati izmjeničnu struju, javno ubijajući životinje strujom kako bi dokazao njenu "opasnost". Ipak, Tesla je pobijedio – njegov je sustav osvijetlio Svjetsku izložbu u Chicagu 1893. godine, a ubrzo nakon toga pokrenuo je i prvu hidrocentralu na slapovima Niagare, čime je započela era globalne elektrifikacije.

Po čemu je Tesla najvažniji za čovječanstvo?

Popis Teslinih patenata broji više od 300 izuma, a bez ovih nekoliko svijet bi danas izgledao neprepoznatljivo:Sustav izmjenične struje: Temelj cjelokupne moderne energetske mreže na planetu.Asinkroni motor: Pokreće sve od industrijskih strojeva do današnjih električnih automobila.Radio tehnologija: Iako je Guglielmo Marconi godinama slavljen kao izumitelj radija, Vrhovni sud SAD-a je 1943. presudio da je Tesla zapravo izumio radio prije njega, jer je Marconi koristio Tesline patente.Daljinsko upravljanje: Daleke 1898. godine Tesla je u New Yorku šokirao publiku upravljajući brodićem na daljinsko upravljanje putem radio-valova. Ljudi su mislili da se radi o magiji ili dresiranom majmunu unutar broda.X-zrake i neon rasvjeta: Radio je rane eksperimente s rendgenskim snimkama i stvorio prva neonska svjetla desetljećima prije njihove masovne upotrebe.

Čovjek koji je umro siromašan da bi svijet bio bogat

Iako su njegove ideje vrijedile milijarde, Tesla je bio očajan biznismen. Financije ga uopće nisu zanimale; često bi pocijepao ugovore o tantijemama kako bi pomogao svojim investitorima da opstanu na tržištu.Njegov najveći i nikad prežaljeni projekt bio je toranj Wardenclyffe na Long Islandu. Tesla je želio stvoriti sustav koji bi cijelom svijetu omogućio potpuno besplatan bežični prijenos energije i informacija. Kada je njegov glavni financijer J.P. Morgan shvatio da besplatnu struju ne može naplaćivati i staviti pod brojilo, preko noći je prekinuo financiranje. Toranj je srušen, a Teslin san o besplatnoj energiji za sve ljude je ugašen.

U kasnijim godinama života, Tesla se povukao iz javnosti. Živio je u hotelu New Yorker, razvijajući neobične navike – patio je od opsesivno-kompulzivnog poremećaja (broj tri mu je bio svetinja), izbjegavao je dodir s ljudskom kosom i okružio se golubovima koje je njegovao.Nikola Tesla preminuo je sam, u hotelskoj sobi broj 3327, 7. siječnja 1943. godine u dobi od 86 godina. Iza sebe nije ostavio bogatstvo, automobile ni nekretnine. Ostavio nam je napredno dvadeseto stoljeće, tehnologiju koju danas uzimamo zdravo za gotovo i vječni podsjetnik da se najveći umovi ne rađaju da bi uzimali od svijeta, već da bi mu darovali svjetlost.