Šećerna bolest jedna je od najraširenijih kroničnih bolesti današnjice, a njezino liječenje, prevencija i izazovi s kojima se susreću pacijenti u fokusu su uoči Svjetskog dana šećerne bolesti. Tim povodom, ali i u znak sjećanja na 123. obljetnicu rođenja profesora Vuka Vrhovca, u Kliničkoj bolnici Merkur organiziran je stručni skup posvećen njegovoj ostavštini i razvoju suvremene dijabetologije. Predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac KB-a Merkur, Dario Rahelić, za Media servis upozorio je na problem kasnog prepoznavanja šećerne bolesti i važnost pravodobnog otkrivanja.

"Hrvatska je, nažalost, kao i brojne druge europske i svjetske zemlje, u jednom zaostatku, u jednom raskoraku između otkrivanja šećerne bolesti i početka liječenja. Nažalost, često ljudi zanemaruju simptome; kad mene pitaju koji su to simptomi šećerne bolesti, ja obično kažem da simptoma nema, jer upravo najčešće nema nikakvih simptoma šećerne bolesti. Ono učestalo žeđanje, mokrenje i gubitak tjelesne mase događaju se kad su vrijednosti glukoze u plazmi, odnosno šećera u krvi, izrazito visoke, a to se događa tek kasnije u tijeku bolesti."

Upravo je izostanak vidljivih simptoma razlog zbog kojeg je prevencija posebno važna kada je riječ o šećernoj bolesti, naglašava Rahelić.

"Zato je jako važno da se na vrijeme prepozna i da se na vrijeme otkrije šećerna bolest te da se pravovremeno liječi. To, nažalost, možemo najčešće samo preventivnim i sistematskim pregledima, a upravo zbog toga što nema simptoma, ljudi koji su pod povećanim rizikom ne bi smjeli izbjegavati preventivne i sistematske preglede."

Doktor Mate Granić, bivši predstojnik kliničkog odjela Zavoda Vuk Vrhovac, za Media servis istaknuo je važnost podizanja svijesti o šećernoj bolesti i njezinim mogućim posljedicama.

"Itekako je važan ovaj dan jer je šećerna bolest vrlo raširena bolest i u Hrvatskoj i u cijelom svijetu. Isto tako, ako se šećerna bolest ne liječi dobro, onda su česte komplikacije od kojih ljudi umiru."

Ključnu ulogu u tome ima upravo Klinika Vuk Vrhovac, naglašava Granić.

"Ono što je dobro jest da je Vuk Vrhovac i danas vodeća institucija u Hrvatskoj, da ima dobre kontakte, isto tako da se u Hrvatskoj prate sva najvažnija događanja i otkrića u liječenju šećerne bolesti, a s druge strane, isto tako je bitno da Hrvatska ima organiziranu dijabetološku službu."

Iza imena Klinike Vuk Vrhovac stoji liječnik koji je postavio temelje razvoja dijabetologije u Hrvatskoj. O njegovu doprinosu medicini za Media servis više je istaknuo profesor i doktor Ivica Balen, koautor rada o životu i djelu Vuka Vrhovca.

"Vuk Vrhovac je utemeljitelj hrvatske endokrinologije i dijabetologije, osobito dijabetologije, čovjek koji se na ovim prostorima prvi školovano bavio baš tim užim područjem interne medicine, a osim toga je bio i čovjek koji je bio najzaslužniji za relativno rani početak proizvodnje inzulina već između dvaju svjetskih ratova."

Važnost pristupa koji je utemeljio Vuk Vrhovac istaknula je za Media servis i neuropsihijatrica Vida Demarin, tajnica IV. razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

"On je smislio jedan poseban pristup kako bi se mogle što ranije otkriti promjene jer šećerna bolest, znači povišen šećer, radi neprilike u čitavom organizmu, primarno na krvnim žilama, pa se onda naravno ne prehranjuju ni drugi organi, pa imamo problem i s - ja kao neurolog odmah ističem mozak, naravno - ali i s perifernim živcima u rukama i nogama. Dakle, naravno srce, pate bubrezi i sve ostalo, i vrlo je bitno što ranije otkriti to."

Zaključno je Demarin naglasila važnost ranog otkrića ove bolesti...

"... jer bismo mogli spriječiti invaliditet koji nastaje zbog lošeg funkcioniranja mozga, jer ti ljudi onda postanu teret svojoj obitelji i sebi, ne mogu se više brinuti o sebi, a da smo ga ranije uočili, onda bi postojala mogućnost promjene. Naravno, taj životni stil je za sve nas užasno bitan. Znači, prehrana, redovita tjelesna aktivnost i da se funkcije mozga malo jače forsiraju."