Hamas predstavlja jednu od najznačajnijih palestinskih organizacija koja kombinira političko djelovanje s militantnim aktivnostima, ostavljajući dubok trag na bliskoistočne sukobe. Organizacija koja danas kontrolira Pojas Gaze započela je kao pokret otpora, a razvila se u složenu strukturu s dalekosežnim ciljevima i znatnim vojnim kapacitetima.

Nastanak i povijesni kontekst

Hamas je formalno osnovan u prosincu 1987. godine, na samom početku prve palestinske intifade (ustanka) protiv izraelske okupacije palestinskih teritorija. Osnivač organizacije bio je palestinski islamski učenjak Šeik Ahmed Jasin, a Hamas je izvorno nastao kao ogranak palestinske grane Muslimanskog bratstva koje je djelovalo u Pojasu Gaze od 1950-ih godina. Samo ime Hamas je akronim za "Harakat al-Muqawama al-Islamiya", što na arapskom znači "Islamski pokret otpora".

Prva intifada, koja je bila ključna za formaliziranje Hamasa, započela je 9. prosinca 1987. godine nakon što je izraelsko vozilo udarilo dva kombija s palestinskim radnicima u izbjegličkom kampu Jabalia u Gazi, usmrtivši četvero Palestinaca. Ovaj događaj, koji su Palestinci doživjeli kao osvetu za ubojstvo Izraelca nekoliko dana ranije, pokrenuo je masovne prosvjede koji su se brzo proširili na cijeli okupirani teritorij.

Hamas se razvio u kontekstu dva desetljeća izraelske okupacije palestinskih teritorija nakon Šestodnevnog rata 1967. godine. Tijekom 80-ih godina, fokus palestinske političke borbe postupno se promijenio s vanjske oslobodilačke borbe na unutarnji otpor okupaciji. Izrael je održavao čvrstu kontrolu nad okupiranim područjima kroz vojne, ekonomske i infrastrukturne mehanizme, što je dodatno potaknulo rast organizacije poput Hamasa koja se zalagala za aktivni otpor okupaciji.

Korijeni u Muslimanskom bratstvu

Posebno je važno istaknuti da Hamas nije nastao u vakuumu, već kao nastavak aktivnosti Muslimanskog bratstva koje je dugo djelovalo na palestinskim teritorijima. Američki Nacionalni centar za protuterorizam potvrđuje ovu povijesnu poveznicu, navodeći da korijeni Hamasa leže u palestinskoj grani Muslimanskog bratstva, s robusnom sociopolitičkom strukturom unutar palestinskih teritorija

Ideologija Hamasa predstavlja specifičnu kombinaciju palestinskog nacionalizma s političkim islamizmom. Kao organizacija salafističke vjerske orijentacije, Hamas se zalaže za strogu interpretaciju islama i uspostavu palestinske države koja bi se temeljila na šerijatskom zakonu.

Izvorni Hamasov statut iz 1988. godine nedvosmisleno je pozivao na uništenje Izraela i uspostavu islamske palestinske države na cjelokupnom području nekadašnjeg britanskog mandata za Palestinu (od rijeke Jordan do Sredozemnog mora). Taj dokument sadržavao je i izrazite antisemitske elemente te je kategorički odbacivao mogućnost mirovnog procesa s Izraelom, tvrdeći da se sukob ne može riješiti "osim putem džihada".

Službena povelja organizacije jasno navodi cilj uspostavljanja islamske palestinske države na mjestu Izraela i odbacuje sve sporazume sklopljene između PLO-a (Palestinske oslobodilačke organizacije) i Izraela. Ova nepomirljiva pozicija dugo je određivala percepciju Hamasa u međunarodnoj zajednici, ali 2017. godine Hamas je pokazao određeni stupanj političkog pragmatizma objavivši novi dokument o općim načelima i politikama. U tom dokumentu organizacija:

1. Prihvaća ideju palestinske države unutar granica iz 1967. godine (Zapadna obala, Istočni Jeruzalem i Pojas Gaze)

2. Uklanja eksplicitni antisemitski jezik, navodeći da je njihova borba sa "cionističkim projektom, a ne sa Židovima zbog njihove religije"

3. Ipak i dalje ne priznaje državu Izrael niti se odriče dugoročnog cilja oslobađanja cijele povijesne Palestine

Hamas je tijekom godina više puta nudio Izraelu dugoročno primirje u trajanju od 10 do 100 godina, pod uvjetom da se uspostavi palestinska država u granicama iz 1967. godine. Neki analitičari ovo vide kao implicitno prihvaćanje rješenja s dvije države, dok drugi smatraju da Hamas samo taktički manevrira zadržavajući dugoročni cilj uspostave jedne palestinske države na cijelom području nekadašnjeg britanskog mandata za Palestinu.

Vojna sposobnost i sigurnosna prijetnja

Vojno krilo Hamasa, poznato kao Brigade Izz ad-Din al-Qassam, predstavlja značajnu prijetnju regionalnoj sigurnosti. Prema procjenama, Hamas raspolaže s između 30.000 i 40.000 naoružanih boraca. Nacionalni centar za protuterorizam SAD-a potvrđuje da ove brigade provode brojne napade protiv Izraela još od 1990-ih godina.

Hamas posjeduje raznovrstan arsenal koji uključuje:

- Tisuće raketa različitih dometa, od kratkometnih Qassam raketa (domet oko 10 km) do srednjemetnih i dugometnih projektila (domet do 160 km) koji mogu dosegnuti ključne izraelske gradove poput Tel Aviva i Jeruzalema

- Protutenksko oružje, uključujući ruske Kornet projektile

- Dronove i podvodna bespilotna vozila

- Minobacače, ručno oružje i eksplozive

Jedna od ključnih strateških prednosti Hamasa je njegova opsežna mreža tunela ispod Gaze, često nazivana "Gaza Metro". Ovaj složeni podzemni sustav služi za:

- Skladištenje oružja i vojne opskrbe

- Kretanje boraca bez otkrivanja

- Zaštitu od izraelskih zračnih napada

- Infiltraciju na izraelski teritorij

Hamas dobiva značajnu podršku, obuku i oružje prvenstveno od Irana, a također ima operativne veze s libanonskim Hezbolahom koji mu pruža vojnu ekspertizu. Ova regionalna podrška dodatno povećava njegovu vojnu učinkovitost i otpornost.

Povijest nasilnih aktivnosti

Kroz svoju povijest, Hamas je provodio različite vrste napada protiv izraelskih ciljeva, uključujući:

1. 1990-e i 2000-e: Samoubilački napadi na izraelske civilne ciljeve, uključujući autobuse, restorane i trgovačke centre, posebno tijekom Druge intifade nakon 2000. godine

2. Kontinuirano ispaljivanje raketa na izraelske gradove i naselja iz Pojasa Gaze

3. 7. listopada 2023.: Najsmrtonosniji napad u povijesti Izraela, kada su Hamasovi militanti probili graničnu ogradu, ubili oko 1.200 ljudi (većinom civila) i uzeli više od 250 talaca

Hamas je bio glavni akter u nekoliko većih oružanih sukoba s Izraelom u Gazi tijekom posljednjih desetljeća: 2008-2009, 2012, 2014, 2021, te najnoviji rat koji je započeo nakon napada 7. listopada 2023. godine. Posljednji sukob rezultirao je s više od 46.700 ubijenih Palestinaca (prema podacima ministarstva zdravstva koje vodi Hamas) i masovnim razaranjem infrastrukture u Pojasu Gaze.

Prema Hamasu, njegovi napadi predstavljaju odgovor na:

- Desetljeća izraelske okupacije palestinskih teritorija

- Blokadu Gaze koja traje od 2007. godine

- Ubijanje palestinskih civila

- Navodne izraelske pokušaje preuzimanja kompleksa džamije Al-Aqsa u Jeruzalemu

Međunarodni status

Mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, Europsku uniju, Izrael i Ujedinjeno Kraljevstvo, označile su Hamas kao terorističku organizaciju. Američka vlada službeno je uvrstila Hamas na popis stranih terorističkih organizacija.

Hamas je 2006. godine pobijedio na parlamentarnim izborima u palestinskim teritorijima, što je označilo kraj dominacije sekularne stranke Fatah u Palestinskoj upravi i dovelo u pitanje Fatahovo vodstvo palestinskog nacionalističkog pokreta. Nakon sukoba s Fatahom 2007. godine, Hamas je preuzeo punu kontrolu nad Pojasom Gaze, dok je Fatah zadržao kontrolu nad dijelovima Zapadne obale.

Snaga Hamasa prvenstveno je koncentrirana u Pojasu Gaze i nekim područjima Zapadne obale.

Zaključimo, Hamas predstavlja složenu političko-vojnu organizaciju koja je od svog nastanka 1987. godine značajno evoluirala, zadržavajući mješavinu islamističke ideologije i palestinskog nacionalizma. Osnovan u kontekstu prve intifade kao ogranak Muslimanskog bratstva, razvio se iz pokreta otpora u organizaciju koja ima političku kontrolu nad Pojasom Gaze i značajne vojne kapacitete.

Dok je Hamas pokazao određeni stupanj pragmatizma u svojim političkim stavovima kroz godine, njegova spremnost na ekstremno nasilje i odbijanje potpunog priznanja Izraela kontinuirano ga stavljaju u sukob s međunarodnom zajednicom. Najnoviji sukob nakon napada 7. listopada 2023. godine pokazao je da Hamas i dalje ima sposobnost izvođenja razornih napada, ali i da takvi napadi donose katastrofalne posljedice za palestinsko stanovništvo u Gazi.

Budućnost Hamasa i njegove uloge u palestinsko-izraelskom sukobu ostaje neizvjesna, posebno u kontekstu dugotrajne političke i humanitarne krize u Gazi, kao i kontinuiranih napora međunarodne zajednice za postizanje trajnog mira u regiji. Svako dugoročno rješenje morat će uzeti u obzir kompleksnu prirodu Hamasa kao i legitimne težnje palestinskog naroda za samoodređenjem.