Što je konstruktivno novinarstvo? Vjeruju li Hrvati medijima? Zašto su dezinformacije glavna globalna prijetnja? O svemu tome razgovaralo na konferenciji koja je okupila novinare, urednike, medijske stručnjake, ali i studente.

Dezinformacije, društvene mreže, algoritmi - sve to godinama narušava povjerenje građana prema medijima. Naravno, nešto je i na novinarskoj struci. O tome što je ključno da se situacija popravi razgovaralo se na konferenciji o konstruktivnom novinarstvu: ‘Korak prema vijestima kakve trebamo‘. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ističe da je ova tema izrazito važna:

"Svjesni smo, ne samo u Hrvatskoj nego svugdje, gubimo publiku, mediji gube publiku. Mediji nažalost gube trku s društvenim mrežama. Nažalost, veliki broj naših sugrađana, veliki postotak sugrađana ne vidi razliku između uredničkih oblikovanih profesionalnih medija i informacija, odnosno vrlo često dezinformacija koje se dijele na društvenim mrežama."

Kako stvari poboljšati i gdje leže uzroci problema objasnio je utemeljitelj koncepta konstruktivnog novinarstva, Ulrik Haagerup iz Danske.

"Sloboda govora je važnija od odgovornosti koju imate. Činjenice su nebitne, možete sami birati činjenice. Svjetski ekonomski forum je upravo rekao da su dezinformacije sada najveća prijetnja globalnoj sigurnosti. Puno veća od klimatskih promjena. Puno veća od oružanih sukoba."

Objasnio je to i zanimljivim primjerom, a prenosi Media servis:

"Zamislite da idete kući posjetiti roditelje i zaustavite prvu osobu u malom gradu iz kojeg dolazite i postavite im sljedeća pitanja: Trebaju li vam još vijesti u životu? Što mislite da će reći: Ne. Trebaju li vam brže vijesti? Ne. Još informacija u vašoj maloj glavi? Ne. Još političara koji viču jedni na druge? Ne, hvala. Dakle, znamo što će reći, ali to je strategija medijskih kompanija - dati ljudima više i brže informacije."
A ljudi žele kvalitetnije vijesti. Kada se nešto dogodi, fokus prema Haagerupu treba biti na onome što slijedi sutra. Nije važna brzina, dramatičnost ili kritiziranje već radoznalost. Novinari se trebaju baviti onime što je najbolja solucija ili praksa:

"Mogli bismo inspirirati, mogli bismo postavljati pitanja koja nitko od nas nije učio na fakultetima. Pokušao sam usmjeriti raspravu i usmjeriti svoje priče na najbolje prakse i potencijalna rješenja - to je konstruirano novinarstvo."

Zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović kaže da je glavno pitanje kako vratiti povjerenje u medije:

"Moje čvrsto uvjerenje je da su nam mediji potrebniji nego ikad i da trebaju biti dio odgovora na sve ove negativne pojave današnjeg svijeta i novih tehnologija, na negativan utjecaj, na čvrsti stisak društvenih mreža i algoritama, na bujanje dezinformacija, na porast mentalnih problema, nasilja, polarizacije u društvu."

Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac:

"Da svakodnevno u javnom djelovanju, uopće u svom djelovanju, imamo konstruktivni pristup jer samo u konstruktivnom modu možemo postići značajne rezultate i kao osobe i kao društvo."

Voditeljica predstavništva Europske komisije u RH Zrinka Ujević:

"Naš je cilj izgradnja neovisnih i pluralnih medija koje građanima jamče pouzdane informacije i štite demokratske procese u Europskoj uniji. Snažne demokracije ključne su za našu sigurnost, za gospodarski razvoj, za društvenu koheziju i za našu stabilnost."

Voditeljica medijskog centra FPZG-a Petra Kovačević poručuje da novinarstvo nije samo posao već poziv.

"Da je to odgovornost, ali da je to izvor ogromnog zadovoljstva kada ga možeš raditi kvalitetno. Za mene je već više od 10 godina konstruktivno novinarstvo je jedan od koraka, tj. možda put da se novinarstvo radi u Hrvatskoj kvalitetnije."