Migracije su postale jedan od najznačajnijih globalnih fenomena koji oblikuju ekonomski razvoj kako Europe tako i cijelog svijeta. Trenutno se procjenjuje da postoji oko 281 milijun međunarodnih migranata, što predstavlja približno 3,6% globalnog stanovništva, prenosi weforum.org. Ovaj demografski pokret ima duboke i dalekosežne ekonomske posljedice koje se manifestiraju kroz različite aspekte gospodarskog života.

Pozitivni doprinosi globalnom GDP-u

Migracije predstavljaju ključni pokretač globalnog ekonomskog rasta. Morgan Stanley procjenjuje da su migracije u 2020. godini donijele neto pozitivan utjecaj od 4,35 bilijuna dolara na globalni GDP. McKinsey Global Institute dodatno navodi da su migranti doprinijeli otprilike 6,7 bilijuna dolara ili 9,4% globalnog GDP-a u 2015. godini - što je oko 3 bilijuna dolara više nego što bi proizveli u svojim matičnim zemljama.

Ovi pozitivni ekonomski učinci proizlaze iz činjenice da se radnici sele u produktivnija okruženja, što povećava ukupnu globalnu produktivnost. Migranti svih razina vještina daju pozitivan ekonomski doprinos, bilo kroz inovacije, poduzetništvo ili oslobađanje domaćih radnika za poslove veće vrijednosti.

Rast globalnih doznaka

Međunarodne doznake značajno su porasle tijekom vremena, s procijenjenih 128 milijardi dolara u 2000. godini na oko 831 milijardu dolara u 2022. godini. Prema Svjetskoj banci, doznake u zemlje niskih i srednjih prihoda procjenjuje se da su porasle za 0,7% u 2023. godini, dosegnuvši rekordnih 656 milijardi dolara, stoji na federalreserve.gov. Ove doznake nadmašuju i službenu razvojnu pomoć i strane direktne investicije u mnoge zemlje u razvoju.

Europa je postala glavno odredište svjetskih migracija, a ekonomski utjecaj migracija pokazuje se uglavnom pozitivnim. Međunarodni monetarni fond (IMF) procjenjuje da će povećana imigracija (u odnosu na očekivanja prije pandemije) utjecati na razinu potencijalnog outputa u 2030. godini za 0,2-0,7 posto, s centralnom procjenom od 0,5 posto.
Kratkoročni fiskalni troškovi povećanih migracija procjenjuju se na oko 0,2 posto GDP-a EU-a, ali srednjoročni i dugoročni fiskalni utjecaj uvelike će ovisiti o rezultatima migranata na tržištu rada. Europska komisija i IMF pokazuju da su fiskalni troškovi ograničeni, privremeni i mogu se lako nadoknaditi koristima integracije u srednjem roku.

Utjecaj na tržište rada

Opsežni akademski dokazi pokazuju da imigracija ne šteti zapošljavanju ili plaćama domaćeg stanovništva, iako mogu postojati kratkoročni negativni učinci ako postoji veliki priljev migranata u malu regiju. Istraživanja pokazuju da EU migranti imaju mali ili nikakav utjecaj na ukupno zapošljavanje i plaće, s nekim dokazima negativnih učinaka na niskokvalificirane i niskopličene radnike, ali ti su učinci vrlo mali.

Studija objavljena u European Research Studies Journal navodi da porast broja imigranata u EU zemljama ne utječe na zapošljavanje domaćeg stanovništva - domaći radnici ne gube poslove. Konstantan ekonomski rast povećava sposobnost apsorpcije imigranata, minimizirajući učinke na domaće tržište rada.

EU migranti imaju pozitivan utjecaj na javne financije, ali nije jasno je li ovaj "migracijski dobitak" korišten za dovoljno ublažavanje pritisaka na javne usluge uzrokovanih povećanjem stanovništva uslijed migracija. Nema dokaza da je EU migracija imala negativne učinke na javne usluge, unatoč povećanju stanovništva.

Starenje europskog stanovništva

Europa se suočava s dubokim demografskim transformacijama koje izazivaju njezin ekonomski, socijalni i kulturni okvir. Prema Eurostatu, do 2100. godine, jedan od tri Europljana će biti stariji od 65 godina, u odnosu na jedan od pet u 2023. godini, piše ispionline.it. Dok je u 2022. godini još uvijek dvije trećine europskog stanovništva bilo u radnoj dobi, to će se smanjiti na otprilike polovinu europskog stanovništva do 2100. godine.

Omjer ovisnosti starijih osoba projektira se da će se više nego udvostručiti, dosegnuvši 56,7 posto do 2050. godine u EU-u, u odnosu na 25,9 posto u 2001. godini. Ovaj trend ugrožava održivost mirovinskih sustava koji se temelje na tekućem plaćanju.

Nedostatak radne snage

EU se suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage, pri čemu se prosječna stopa slobodnih radnih mjesta udvostručila između 2012. i 2022. godine s 1,4% na 2,8%, javlja delorscentre.eu. U nekim zemljama EU-a, posebno u Austriji, stopa je porasla s 1,5% u 2012. na 4,6% u 2022. godini. Slični visoki brojevi zabilježeni su u Belgiji, Nizozemskoj, Češkoj i Njemačkoj.

Anketa Europske agencije za rad pokazala je da su i građevni sektor i STEM zanimanja karakterizirana ozbiljnim nedostacima u nekoliko EU zemalja. Oba sektora vitalna su za industrijsku strategiju EU-a koja ima za cilj voditi države članice kroz dvostruke zelene i digitalne tranzicije svojih gospodarstava.

Migracije kao demografsko rješenje

Imigracija može biti jedan od načina na koji Europa može ispuniti svoje trenutne i buduće nedostatke radne snage, osobito u zanimanjima pružanja skrbi. Parlamentarci naglašavaju da bi trebalo poboljšati politike "promicanja opće integracije migranata i kohezije zajednice".
Afrika istovremeno doživljava gotovo obrnut trend, s projiciranim rastom stanovništva s 2,4 milijarde na 3,9 milijardi u istom vremenskom periodu i ističe se kao najmlađi kontinent svijeta. Mladi, ekonomski aktivni migranti iz Afrike mogli bi pružiti komplementaran put za rješavanje demografskih izazova Europe.

Migracije predstavljaju značajan globalni ekonomski resurs koji doprinosi rastu i razvoju kako odredišnih tako i matičnih zemalja. Za Europu, migracije predstavljaju ključnu priliku za rješavanje demografskih izazova i nedostatka radne snage. Uspješna integracija migranata na tržište rada može rezultirati ne samo socijalnim, već i dugoročnim ekonomskim i fiskalnim dobicima.

Ključ uspjeha leži u razvoju sveobuhvatnih integracijskih politika koje uključuju regulaciju nedokumentiranih radnika, promicanje ciljane pomoći u lokalnim zajednicama i osposobljavanje za posao. Samo kroz takav pristup Europa može maksimalno iskoristiti ekonomski potencijal migracija uz istovremeno očuvanje socijalne kohezije.