Iz Mosta su se usprotivili su se izgradnji novih vjetroelektrana u Šibensko-kninskoj županiji. Između ostalog tvrde da lokalna zajednica od vjetroelektrana nema koristi i da pogled na njih šteti turizmu. Više pročitajte u priopćenju koje prenosimo u cijelosti.

"Šibenik, 5. lipnja 2026. - Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja te član Predsjedništva Mosta Mihovil Klarić održali su danas u Šibeniku konferenciju za medije o projektu VE Dazlina i pitanju treba li Šibensko-kninskoj županiji još jedna vjetroelektrana.

Grmoja je poručio kako je u Šibenik došao pružiti podršku lokalnom Mostu i temama koje otvara Most u Šibensko-kninskoj županiji, istaknuvši da je riječ o prostoru koji već nosi velik teret izgradnje vjetroelektrana.

„Lokalna zajednica od vjetroelektrana nema velike koristi, a građani, obrtnici i poduzetnici kroz cijenu električne energije plaćaju njihovu izgradnju. Investitori zahvaljujući našem vjetru i našem prostoru izvlače velik novac iz Hrvatske, dok lokalnoj zajednici ostaje vrlo malo ili ništa“, rekao je Grmoja.

Upozorio je da se ne može prihvatiti model u kojem se veliki investitori potiču i subvencioniraju, dok se istodobno povećava pritisak na hrvatske obrtnike, paušalce i poduzetnike.

„Hrvatski obrtnici i poduzetnici moraju biti kičma hrvatskog gospodarstva, a ne da država pogoduje velikim investitorima koji koriste naš prostor, a lokalnim ljudima ne ostavljaju gotovo ništa. Zato iz Šibenika šaljemo poruku Vladi Andreja Plenkovića: počnite rezati na sebi, prestanite gaziti paušalce, obrtnike i poduzetnike i prestanite pogodovati velikima“, poručio je Grmoja.

Član Predsjedništva Mosta Mihovil Klarić upozorio je kako su stanovnici Gaćeleza, Grabovaca i Dazline prije otprilike godinu dana saznali da se u blizini njihovih naselja planira graditi nova vjetroelektrana, i to na području županije koja je već snažno opterećena takvim projektima.

„Na području Šibensko-kninske županije nalazi se trećina svih izgrađenih vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj. Imamo devet vjetroelektrana koje rade i jednu u pokusnom radu. Nova vjetroelektrana došla bi u već zasićen prostor i dodatno ga opteretila“, rekao je Klarić.

Posebno je upozorio na pitanje udaljenosti vjetroturbina od naseljenih mjesta. Prema važećem prostornom planu, najmanja udaljenost iznosi 800 metara, no Klarić ističe da je to pravilo doneseno u vrijeme kada su turbine bile znatno niže.

„Ta je udaljenost propisana u vrijeme kada su turbine bile visoke oko sto metara, a danas govorimo o turbinama visine oko 200 metara. Tražimo da se, po uzoru na Njemačku, uvede pravilo prema kojem udaljenost od naselja mora biti deset puta veća od visine turbine. Ako je turbina visoka 200 metara, minimalna udaljenost od naseljenog mjesta mora biti dva kilometra“, istaknuo je Klarić.

Naglasio je i da se područje potencijalne VE Dazlina, prema dokumentaciji investitora, nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000, odnosno područja posebne zaštite ptica, među kojima su zlatovrana, mali vranac i suri orao.

Klarić je zatražio izradu nove neovisne studije utjecaja na okoliš jer je postojeća studija rađena 2022. godine, kada je na području županije radilo sedam vjetroelektrana, dok su u međuvremenu još dvije puštene u rad.

„Tražimo novu neovisnu studiju i ozbiljnu procjenu kumulativnog učinka. Također ćemo od Zavoda za okoliš i prirodu tražiti prvotnu stručnu studiju područja Nature 2000 kako bi se usporedila s onom koja je proglašena 2013. godine“, rekao je Klarić.

Mostovci su iz Šibenika poručili kako razvoj obnovljivih izvora energije ne smije značiti zanemarivanje lokalne zajednice, krajobraza, turizma, zaštite prirode i kvalitete života stanovnika koji žive uz takve projekte", zaključuje se u priopćenju.