Vikendom se brojka onih koji su "on line" više od tri sata penje na 62 posto, djevojke više koriste društvene mreže, a dječaci češće igraju videoigre. 

Uz to su sve češći znakovi ovisničkog ponašanja kod djece koja teško prekidaju upotrebu uređaja, gube koncentraciju i razvijaju anksioznost ako nisu "na mreži".

Specijalistica za prava djece Lana Roje Miličević upozorava da problem nije samo količina vremena nego i (ne) kvaliteta sadržaja koji djeca gledaju. Izloženi su cyberbullyingu, seksualnim i nasilnim sadržajima, manipulacijama influencera i reklama te dezinformacijama i lažnim idealima o izgledu, uspjehu i popularnosti.

"Istraživanje EU Kids Online – Hrvatska pokazalo je da je više od polovice djece primilo neprimjerenu ili poruku koja vrijeđa. Trećina mladih komunicira s nepoznatim osobama preko interneta, a svaki četvrti tinejdžer susreo je osobu online koju nisu prethodno poznavali", tvrdi Roje Miličević.

Nastavlja da korištenje umjetne inteligencije donosi nove izazove, djeca koriste alate umjetne inteligencije za učenje, ali i za varanje na zadacima i stvaranju lažnih slika i videa.

Zbog svega toga je ključno da i djeca i odrasli razvijaju kritički odnos prema medijima. Svima su dostupne aplikacije za roditeljsku kontrolu, besplatne telefonske linije za savjetovanja i edukativni materijali.

Roje Miličević naglašava da je važno osvijestiti da smo mi ti koji internetu dajemo predznak, dobar ili loš. To je alat koji samo povećava ono što u njega unosimo, primjerice, znatiželju ili površnost i suosjećanje ili podjele.

"Ako djecu učimo misliti, internet postaje koristan alat. Ako ih pustimo da klikaju bez razumijevanja, postaje zamka. Treba li uopće reći da je današnje školsko obrazovanje djece o medijskoj pismenosti nedovoljno. Zbog toga su nužne dodatne edukacije, poput projekta Like za mudar klik, koji Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata Split provodi za učenike osnovnih škola i stručno osoblje", poručuje Roje Miličević.