Drugi posao - u Hrvatskoj još uvijek nije trend, no sve se više građana, koji u vremenima krize traže financijsku stabilnost, odlučuje za tu opciju. Koji posao raditi kao dodatni, koliko drugi prihod može donijeti zarade i kako spriječiti sagorijevanje kada smo pretrpani s poslom? 

Prosječna plaća u Hrvatskoj kontinuirano raste, no brojni građani se slažu - nije dovoljna za kvalitetan život. Dok mnogi krpaju kraj s krajem i žive od plaće do plaće, dio se okreće opciji - dodatnog posla. Zašto se odlučila za dodatni posao i koliko zaradi, u razgovoru za Media servis otkrila je 25-godišnja Antea.

"Odlučila sam se za dodatni posao prvenstveno zbog zarade, ali isto tako htjela sam probati nešto novo i steći neko novo iskustvo. Preko dodatnog posla zaradim otprilike 300 do 400 eura, ovisno i tome okoliko radim. Iskreno zna mi biti svega preko glave, ali uspjevam sve izbalansirati uz dobru organizaciju."

Da sugrađani sve češće traže rješenje životnih neprilika ili poboljšanja uvjeta života u dodatnom izvoru prihoda, za Media servis je potvrdio magistar ekonomije Lovro Rogulj. Dodatan posao im, objašnjava, omogućava financijsku stabilnost u vremenima ekonomskih šokova i nepredviđenim financijskim situacijama.

"Prije svega rekao bih da su to situacije kada imaju određen probem, bilo da je egzistencijalne prirode, bilo da žele određenu dodatnu opciju u životu. Radi se o osobama i muškog i ženskog spola, osobama većinom srednje životne dobi koji jednostavno žele više za sebe, žele biti otporniji na šokove, otplatiti možda kredit za auto ili stan ili donijeti neke odluke koje će im omogućiti mirniju situaciju u slučaju nekih nepredviđenih kućnih popravaka ili drugih situacija."U Europskoj uniji oko 4% ljudi radi dva posla, dok u Hrvatskoj 1,7%, a mjesečno se otvori više stotina obrta."

Trend je pozitivan, a država maksimalno izlazi u susret", istaknuo je Rogulj. Zaposleni biraju posao koji je sličan njihovom ili potpuno nepovezan.

"Često to budu poslovi povezani s digitalnim marketingom, računovodstvo, konzultantski posao u građevini ili turizmu, određene usluge, imamo široki spektar zanimanja koji su prisutni. To mogu biti poslovi koji su povezani na način da se obavlja s cijelim svijetom, s cijelim tržištem na digitalni način ili poslovi koji se obavljaju na fizičkoj lokaciji, a tu su pristuni određeni majstori - stolari, automehaničari, autolakireri..."

Dodatni posao treba donositi zaradu od 500 ili više eura, smatra Rogulj i preporuča da se prije odluke koji posao raditi - dobro prouči situacija i opcije.

"Da ne bi došlo do burnouta jako je važno da osoba ne radi previše, da radi nekoliko sati uz to, a bitno je da je posao skalabilan tako da se može povećati vrijednost rada po satu, da osoba ne izgori u tome svemu. Savjet je da osoba vodi računa o svojim preferencijama, taj dodatni posao treba biti i skalabilan i jednostavan za unovčiti. Treba postojati realna potražnja onih osoba koje potražuju i spremne su platiti za taj proizvod ili uslugu."

Burnout ili sagorijevanje možemo prepoznati po simptomima umora i iscrpljenosti, a kako ga spriječiti, savjetovao nam je predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković.

"Treba probati tražiti odmore što je više moguće, posebno vikendom, da taj odmak od posla bude što veći i u vremenu i u samom psihičkom smislu - da manje razmišljamo o poslu, da napravimo odmak i od tema i od same količine posla. Vrijeme kada nismo u poslu treba provesti uz odmor i uz druženje s drugima jer nam onda to daje smisao našeg rada i našeg zarađivanja."

Marković upozorava da se burnout češće javlja kod osoba koje rade stresniji i odgovorniji posao te kod onih koji imaju manji odmak od posla.