Skladao je najveličanstvenija djela u potpunoj tišini, pretvarajući osobnu tragediju u trijumf čovječanstva. On je bio Ludwig van Beethoven.

Beethovenov talent bio je spoj rane stege, nevjerojatne mašte i matematičke preciznosti. Rođen 1770. u Bonnu, od malih nogu bio je pod pritiskom oca koji ga je želio pretvoriti u "novog Mozarta". No, ono što ga je učinilo posebnim bila je njegova sposobnost da prekorači granice klasicizma.

On nije samo pisao note; on je u glazbu unosio sirove ljudske emocije – bol, radost i borbu. Njegov mozak je mogao "vidjeti" glazbu kao arhitekturu, što mu je omogućilo da nastavi skladati čak i nakon što je potpuno izgubio sluh.

Poznat je kao most između klasicizma i romantizma. Njegova Peta simfonija ("sudbinska") i Deveta simfonija (s "Odom radosti") postale su univerzalne himne slobode. Bio je prvi skladatelj koji je postao neovisni umjetnik, a ne samo sluga na dvorovima.

Danas se njegova glazba sluša više nego ikad. Od filmova i reklama do ceremonija Europske unije, Beethovenovi akordi su dio našeg kulturnog koda. Njegova djela imaju preko stotina milijuna pregleda na streaming servisima svake godine.

Beethoven je preminuo 26. ožujka 1827. godine u Beču, u dobi od 56 godina. Njegova smrt bila je dramatična baš kao i njegova glazba – legenda kaže da je tijekom oluje s grmljavinom podigao šaku prema nebu u svom posljednjem trenutku.

Uzrok smrti dugo je bio predmet rasprava, ali moderna istraživanja upućuju na zatajenje jetre (cirozu) uzrokovanu alkoholom i moguće trovanje olovom, što je pogoršalo njegovo ionako krhko zdravlje.