U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i s kustoskim konceptom "Koreografija za završnu liniju” kolektiva KUĆĆA, Salon će se zbog obnove Meštrovićevog paviljona, tradicionalnog doma Salona, održati na više od 20 gradskih lokacija, s više od 25 umjetničkih radova, intervencija u javnom prostoru, predavanja i performansa.
Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić rekla je na konferenciji za novinare u Oktogonu, galeriji NMMU-a, kako se Salon ove godine održava u vrlo izazovnim uvjetima, a njegova organizacija nikad nije bila zahtjevnija.
Istaknula je kako je održavanje kontinuiteta takve manifestacije veliki izazov za udrugu sa samo četiri zaposlena, koja tijekom cijele godine organizira niz izložbenih aktivnosti, a sada i obnove Paviljona te Dvorca umjetnika Jakovlje.
"Ne samo da nemamo Paviljon, nego ni brojne druge muzejsko-galerijske prostore, a jedini koji su nam pali na pamet za organizaciju ovogodišnjeg Salona bio je kustoski kolektiv KUĆĆA, Klara Petrović, Luja Šimunović i Jurica Mlinarec, koji je svoj debitantski kustoski nastup imao na 36. salonu mladih", dodala je.
Luja Šimunović rekla je kako ih je kontekst specifične situacije i decentralizacije programa u gradu koji je po mnogočemu gradilište izazvao na razmišljanje o konceptu nestabilnosti i neizvjesnosti.
Po njezinim riječima, Zagreb je kao javni prostor okupljanja postao odraz širih društveno-političkih sistema i osobne svakodnevice u kojoj pod utjecajem tehnološkog razvoja neprestano kalkuliramo ulog između uloga i dobiti.
Njihova kustoska koncepcija inspirirana je događajem na prelasku u 2000. i strahom od računalnog kolapsa, što se u narednim godinama nastavilo iščekivanjem drugih egzistencijalnih katastrofa, od nuklearnog rata do globalnog zatopljenja. Zato će Salon odabranim radovima pokušati istražiti kako se rizici ublažavaju, izbjegavaju i optimiziraju u današnjem algoritamskom društvu koje nalikuje igri.
Kustosi smatraju kako rizik i igra oblikuju naše iskustvo stvarnosti, a sama igra danas je jedna od neizbježnih i elementarnih strategija društvene kontrole i opresije, dok naš uspjeh i realizacija u svijetu ovise o tome koliko smo joj se voljni prepustiti.
Buntak: Potrebno je veće financiranje Zagrebačkog salona
Tomislav Buntak, predsjednik HDLU-a, upozorio je na loše financijsko stanje i upitnu održivost same manifestacije, nakon niza kriza i godina koje su postupno dovodile do smanjivanja financiranja.
„Sada smo na 15 tisuća od Ministarstva kulture i medija i 30 tisuća eura od Grada Zagreba”, rekao je Buntak, ustvrdivši kako tih 45 tisuća eura zapravo vrijedi manje nego što su dobivali ranije.
Podsjetio je i kako su na zadnje dvije manifestacije za nagrade morali privatnim kontaktima pronaći privatne sponzore jer ni grad ni država nisu mislili da je takav tip nagrađivanja potreban i bitan."
Buntak smatra kako Zagrebački salon, iako je ove godine obilježen improvizacijom zbog nedovršenih prostora i oslonjen na dobru volju umjetnika, daje jasan okvir kojim definira smjernice i potencijal za napredak u razdoblju nakon obnove.
Jedan od radova koji reagiraju na tu situaciju je site-specific intervencija „Aaaaaaaaaaaaaaa!!!” Nore Turato, koja se predstavlja 11. listopada na građevinskoj ovojnici oko Meštrovićevog paviljona, a koja simbolički pozicionira budući obnovljeni izložbeni prostor kao mjesto igre, rizika i otvorenosti, aktivno uključujući posjetitelje i slučajne prolaznike.
Autorica ispisuje sirovi vokalni izraz iz naslova prostorno se nadovezujući na prepoznatljivu, kružnu arhitekturu paviljona, a instalaciju prati audio snimka koja će se moći čuti jednom dnevno, ritualno, točno u podne.
Nasuprot toj monumentalnoj instalaciji gotovo je nevidljiva intervencija u zagrebačkim tramvajima umjetnika Karla Štefaneka, a radom „In transit” koji će biti prikazan na digitalnim zaslonima javnog prijevoza. Isti autor premijerno na HRT-u predstavlja video-performans „AaaaEeeeIiiiOoooUuuu”, kojim također istražuje jezik kroz javni govor u vremenu zasićenom slikama i informacijama.
U Oktogonu izlažu Andrej Beštak i Anja Leko, Valentina Butumović, Kristian Kožul, Maja Milutin Čule i Katy Pyle, Petra Mrša, Tea Stražičić, Silvio Vujičić, Mario Mu, Luka Mahmuljin Udovičić te Lea Vidaković, a u Galeriji SKD Prosvjeta Andrej Beštak i Anja Leko, Jiao Guo te Rebecca Merlić.
U nizu javnih intervencija, performansa i diskurzivnom programu sudjeluju Nina Kurtela, Andrej Beštak i Anja Leko, Nora Turato, Niko Mihaljević, Antonija Balić i Marijana Županić Benić, Grupa 10 autora, Ivica Malčić, Vladimir Novak, Karlo Štefanek, Iva Supić Janković, Hugo Baranger te Pavle Mijuca.
Posjetitelji će se sa Salonom susresti na Zrinjevcu, tržnici Dolac, Učiteljskom fakultetu, Tvornici električnih žarulja, digitalnim zaslonima u vozilima ZET-a, u Tunelu Grič, Kapeli svetog Jurja, Akademiji likovnih umjetnosti, Planet Zagrebu, Bloku Badel te u KUĆĆI, izložbeno-izvedbenom prostoru kustosa Salona.
Do zatvaranja, 31. listopada, premijerno će se predstaviti čak dvije trećine radova zastupljenih na manifestaciji. Rad Nore Turato na Meštrovićevom paviljonu bit će izložen do kraja siječnja 2026.
