Ludwig van Beethoven bio je jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe. Umro je točno na današnji dan prije čak 198 godina, u Beču, a imao je 57 godina.

Beethoven je rođen u glazbenoj obitelji. Otac je od njega pokušao napraviti čudo od djeteta, poput Wolfganga Amadeusa Mozarta, ali nije uspio. Beethoven je, međutim, upoznao Mozarta 1787. Do tog vremena, tinejdžer Beethoven objavio je skladbu (Devet varijacija na marš od Dresslera [1783.]) i bio je imenovan kontinuiranim sviračem u operi u Bonnu. Nakon njihovog susreta, Mozart je navodno rekao za Beethovena:

"Ovaj će mladić steći veliko ime u svijetu."

Tri godine kasnije skladatelj Joseph Haydn “otkrio” je Beethovena, koji je tada bio violinist u bonskom orkestru, i uzeo ga pod svoje, piše Britannica. Godine 1792. Beethoven je zauvijek napustio Bonn. Sa sobom je ponio nekoliko glazbenih suvenira, uključujući iznenadne klavire, neočekivane ispade i "mannheimske rakete" tipične za bonski orkestar. Ovi elementi su istaknuti u Beethovenovom kasnijem djelu.

Beethoven nije rođen gluh, ali je postupno postao gluh. Iako je njegova gluhoća postala potpuna tek 1819., prvi simptomi oštećenja očitovali su se prije 1800. Rano, Beethoven je izvijestio da čuje zujanje i zvonjenje u ušima. Kasnije je otkrio “da iz daljine ne čuje visoke tonove instrumenata i glasove pjevača”.

Ipak, Beethovenov gubitak sluha nije ga spriječio u skladanju glazbe. Nastavio je pisati glazbu iu kasnijim godinama svog života. Zapravo, mnoge od svojih najpoznatijih djela napisao je dok je bio djelomično ili potpuno gluh. Vjerojatno je da Beethoven nikad nije čuo odsviranu nijednu notu svog velikog opusa, Simfonije br. 9 u d-molu.

Beethoven je skladao glazbu u prijelaznom razdoblju između klasičnog i romantičnog doba, a njegovo je djelo podijeljeno u (otprilike) tri razdoblja. Prvo razdoblje, između 1794. i 1800., karakterizira tradicionalna tehnika i zvukovi 18. stoljeća. Drugo razdoblje, između 1801. i 1814., obilježeno je povećanom uporabom improvizacijskih materijala. Treće razdoblje, između 1814. i 1827., imalo je širok raspon glazbenih harmonija i tekstura. Beethovenovo drugo razdoblje bilo je njegovo najplodnije. Skladao je mnoga od svojih najpoznatijih djela — uključujući Eroičku simfoniju (1805.), Simfoniju br. 5 u c-molu (1808.), Simfoniju br. 6 u F-duru (1808.) i Simfoniju br. 7 u A-duru (1813.) — tijekom tog vremena.

Zanimljiv je bio i njegov ljubavni život. Već 1801. pisma njegovom prijatelju Wegeleru spominju "dragu slatku djevojku koja me voli i koju ja volim." Smatra se da je to bila grofica Giulietta Guicciardi, učenica klavira i sestrična dviju drugih učenica, Therese i Josephine, kćeri Grafa von Brunsvika. Upravo je Giulietti posvetio Sonatu za glasovir u C-molu, opus 27, br. 2, poznatu kao Mjesečeva sonata. No grofica se 1803. udala za Grafa von Gallenberga, a čini se da ju se Beethoven kasnijih godina sjećao samo s blagim prezirom. Čini se, međutim, jasnim da je predložio brak s njezinom rođakinjom Josephine, čiji je stariji muž, Graf von Deym, umro 1804., a čini se da je sporazum trajao oko tri godine, sve dok ga nije doveo do kraja dijelom zbog Beethovenove vlastite neodlučnosti, a dijelom zbog pritiska Josephinine obitelji. Smatra se da je buduća nevjesta 1810. bila Therese Malfatti, kći jednog od Beethovenovih liječnika, ali, kao i drugi bračni projekti, i ovaj je propao, a Beethoven je ostao neženja.

Zbog svoje gluhoće postao je samotnjak više nego ikad. I njegov se stupanj skladanja počeo smanjivati. Djela napisana između 1815. i 1827. čine tek djelić njegovog stvaralaštva nakon 1792.; ali imaju gustoću glazbene misli koja daleko nadmašuje sve što je prije skladao. 

Ludwig van Beethoven, jedan od najvećih kompozitora svih vremena, preminuo je 26. ožujka 1827. godine u Beču, a njegov pogreb 29. ožujka 1827. privukao je više od 30 tisuća ljudi.

Beethovenovi posmrtni ostatci prvo su pokopani na groblju u Währingu, ali su 1863. godine preneseni na bečko središnje groblje, poznato kao Zentralfriedhof, gdje su danas smješteni uz brojne druge poznate osobe iz svijeta glazbe.

Zanimljivo je da su moderne DNK analize, uključujući analizu njegove kose, otkrile da je Beethoven vjerojatno umro od bolesti jetre, a ne od neke infekcije ili drugih bolesti koje su se tada spominjale.

Beethovenovo naslijeđe živi i dalje, a njegova glazba i dalje inspira i dirne ljude širom svijeta.

Ako inspirira i vas poslušajte neka njegova najupečatljivija djela.