TikTok je službeno debitirao kao Douyin u Kini u rujnu 2016. godine, koji je razvila ByteDance, tehnološka tvrtka iz Pekinga koju je osnovao Zhang Yiming. Platforma je u početku bila dostupna samo u Kini, gdje je brzo stekla masovnu bazu korisnika, piše Techbullion.com. Nakon promatranja uspjeha Douyina, ByteDance je ciljao globalnu ekspanziju aplikacije, rebrendirajući je kao TikTok za međunarodna tržišta.

U rujnu 2017. godine, TikTok je lansiran širom svijeta. Pravi proboj dogodio se u 2018. godini, kada je ByteDance kupio Musical.ly. On je osnovan 2014. godine, bila je popularna aplikacija koja je omogućavala korisnicima stvaranje kratkih videozapisa za usklađivanje usana. ByteDance je prepoznao priliku za spajanje postojeće korisničke baze Musical.ly s TikTokovim funkcijama, a do kolovoza 2018. godine završio je spajanje, migriranjem Musical.ly korisnika na TikTok.

Psihologija kratkih videozapisa i 15-sekundni format

Popularnost TikToka značajno je povezana s njegovim jedinstvenim pristupom kratkom sadržaju. Kada gledamo kratke videozapise, naš mozak oslobađa dopamin, neurotransmiter povezan s užitkom i nagradom. To može dovesti do ciklusa ovisnosti, gdje neprestano žudimo za sljedećim udarcem dopamina. S vremenom, to može otežati fokusiranje na aktivnosti koje ne pružaju trenutno zadovoljstvo.

Studija objavljena od strane Sveučilišta ekonomije i financija Guizhou u Kini i Zapadnog sveučilišta Michigan pokazala je da videozapisi na TikToku i YouTube Shorts angažiraju korisnike kroz "kratke nalete uzbuđenja", što može dovesti do razvoja ovisničkog ponašanja. Ova su otkrića u skladu s prethodnim istraživanjima koja su sugerirala da se naš "kolektivni raspon pažnje" sužava zbog brzine kojom konzumiramo sadržaj na društvenim medijima, piše itworldcanada.com.

Kratki videozapisi posebno su prilagođeni tome kako sada obrađujemo informacije. Format smanjuje kognitivno opterećenje jer mozak ne mora raditi tako teško na obradi 30-sekundnog klipa u odnosu na, recimo, 10-minutno objašnjenje. Brzi rezovi, mijenjanje vizualnih elemenata i zvukovi djeluju kao prekidači obrazaca koji vraćaju pažnju prije nego što se izgubi.

Opasnosti za djecu i adolescente

Interna TikTokova istraživanja pokazuju da su potrebna samo 260 videozapisa, što je ekvivalent 35 minuta na aplikaciji za formiranje navike. Tvrtka je zaključila da "kompulzivna upotreba korelira s nizom negativnih učinaka na mentalno zdravlje poput gubitka analitičkih vještina, formiranja memorije, kontekstualnog mišljenja, dubine razgovora, empatije i povećane anksioznosti".

Djeca su posebno ranjiva na učinke kratkih videozapisa jer se prefrontalni korteks, dio mozga odgovoran za pažnju i kontrolu impulsa, ne razvija potpuno do 25. godine. Kada djeca gledaju kratke videozapise, njihovi mozgovi ne dobivaju priliku vježbati trajnu pažnju, što može otežati fokusiranje na zadatke u školi i u drugim područjima života.

Istraživanje Amnesty Internationala iz 2023. godine otkrilo je da su djeca izložena riziku da budu uvučena u toksične "zečje rupe" depresivnog i suicidalnog sadržaja na TikTokovom 'For You' feedu. U istrazi koristeći račune koji simuliraju 13-godišnjake, unutar 20 minuta od pokretanja novog računa i signaliziranja interesa za mentalno zdravlje, više od polovice videozapisa u TikTokovom 'For You' feedu odnosilo se na borbe s mentalnim zdravljem. 

Klinički psiholog Alan D. Blotcky upozorava da je njegova najveća briga vezana uz TikTok to što preporučuje videozapise za djecu koji mogu biti ekstremni, provokativni pa čak i toksični. Takav sadržaj može pogoršati problem mentalnog zdravlja djeteta ili tinejdžera.

Problemi privatnosti i sigurnosti

TikTok je 2019. godine platio značajnu kaznu FTC-u za prikupljanje osobnih podataka od djece mlađe od 13 godina kršeći federalni Zakon o zaštiti privatnosti djece na internet. Grupe za zaštitu privatnosti tvrde da djeca još uvijek mogu lako koristiti TikTok bez roditeljskog pristanka, prijavljivanjem s lažnim datumom rođenja, piše Foxnews.com.

Kinesko vlasništvo TikToka preko ByteDancea izaziva zabrinutost vlada i regulatora da bi korisnički podaci iz popularne aplikacije mogli biti predani kineskoj vladi. Zabrinutost se temelji na kineskim nacionalnim sigurnosnim zakonima koji daju vladinoj moći prisiliti kineske tvrtke da predaju bilo koje korisničke podatke.

Bivši zaposlenici TikToka tvrde da je aplikacija usko kontrolirana od strane svoje kineske matične tvrtke ByteDance. Ključne odluke i sastanci obično su prolazili kroz Kinu, a korisnički podaci su se pohranjivali unutar zemlje. Kineskom nacionalnom zakonom o obavještajnim službama zahtijeva se od kineskih tvrtki da "podupiru, pomažu i surađuju s državnim obavještajnim radom".

TikTok predstavlja složen fenomen koji je dramatično promijenio način kako konzumiramo medijski sadržaj. Iako platforma nudi prostor za kreativnost i društveno povezivanje, rastući broj istraživanja upozorava na ozbiljne rizike, posebno za djecu i adolescente. Kombinacija ovisničkih algoritama, kratkog sadržaja koji utječe na raspon pažnje, te mogućeg izlaganja štetnom sadržaju čine TikTok potencijalno opasnim za mlade korisnike. Dodatno, geopolitički i sigurnosni aspekti vezani uz kinesko vlasništvo dodaju još jednu razinu zabrinutosti. Potrebno je veće razumijevanje ovih rizika i bolje reguliranje kako bi se zaštitili najranjiviji korisnici platforme.