Istraživači sa Sveučilišta Ohio State proučavali su kako ljudi reagiraju na odgovore psihoterapeuta u usporedbi s tekstovima iz ChatGPT-a. Rezultat: AI radi bolje.

Prema studiji, koja je objavljena u časopisu PLOS Mental Health, u većini slučajeva sudionici nisu mogli reći je li tekst došao od čovjeka ili stroja. A odgovore koje je generirao ChatGPT ispitanici su čak ocijenili kao suosjećajnije i korisnije. Utvrđeno je da ChatGPT daje duže i detaljnije odgovore koji sadrže više kontekstualnih informacija. To bi moglo objasniti zašto su AI tekstovi bili bolje primljeni, piše portal n-tv.de.

Istraživači vide ove rezultate kao veliki potencijal za budućnost psihoterapije. ChatGPT bi mogao podržati terapeute i omogućiti nove metode liječenja. Istodobno ističu važnost etičkih smjernica i pažljivog praćenja AI od strane stručnjaka.

Dok neki istraživači naglašavaju potencijal umjetne inteligencije u psihoterapiji, drugi pozivaju na oprez i ističu ograničenja trenutnih istraživanja.

Lasse Sander sa Sveučilišta Albert Ludwig u Freiburgu jasno kritizira značaj studije.

"Po mom mišljenju, studija ne govori puno. Terapija za parove nije psihoterapija. Cilj psihoterapije je smanjiti simptome mentalnih bolesti. Studija zapravo ne govori ništa o tome." 

Pročelnik Odsjeka za kliničku psihologiju i psihoterapiju na Sveučilištu Ulm, Harald Baumeister, vidi potencijal u generativnoj umjetnoj inteligenciji.

"Dokazi o učinkovitosti AI chatbota u poboljšanju mentalnih poremećaja postoje i znatno su se poboljšali posljednjih godina."

Međutim, prema njegovom mišljenju, trenutna studija ne pruža dokaz učinkovitosti odgovora koje je generirala umjetna inteligencija, stoga je treba promatrati "kao istraživački rad" koji dodatno produbljuje istraživanje AI chatbota, ali je tek na početku.