Živimo u eri bez presedana u kojoj je preko 5,18 milijardi ljudi povezano internetom, a 4,8 milijardi aktivno koristi društvene mreže, piše Insightfultake.com. Ova digitalna revolucija donijela je nevjerojatne mogućnosti komunikacije i povezivanja, omogućujući nam da jednim klikom ostanemo u kontaktu s ljudima širom svijeta. Međutim, sve veći broj istraživanja upozorava na tamnu stranu ovakve hiperkonektivnosti, otkrivajući niz psiholoških, fizičkih i društvenih opasnosti koje prijete našem blagostanju.

Dok tehnologija nesumnjivo pruža brojne prednosti, ključno je pitanje nije li naša ovisnost o digitalnim uređajima dosegla razinu koja šteti našem mentalnom zdravlju, društvenim vještinama i općenitoj kvaliteti života.

Jedan od najzabrinjavajućih aspekata prekomjerne upotrebe tehnologije odnosi se na njezin utjecaj na mentalno zdravlje i društvene odnose. Istraživanje objavljeno u "Journal of Social and Clinical Psychology" pokazuje da je prekomjerna upotreba društvenih mreža povezana s višim razinama usamljenosti i depresije. Osobe koje provode više od dva sata dnevno na društvenim mrežama imaju dvostruko veću vjerojatnost da će prijaviti osjećaje društvene izolacije u usporedbi s onima koji manje vremena provode online.

Posebno je zabrinjavajuć utjecaj na tjelesnu sliku i samoperciju. Pregled iz 2022. godine pokazuje da platforme društvenih mreža koje se temelje na slikama imaju snažniju povezanost s negativnom tjelesnom slikom nego one koje se temelje na tekstu, piše Medicalnewstoday.com.

Ponašanja poput snimanja i uređivanja selfija, gledanja sadržaja koji potiče mršavost i komentara koji promovira idealan tip tijela dodatno pogoršavaju ovu situaciju. Iako se ustanovila samo slaba, ali značajna povezanost između vremena provedenog na društvenim mrežama i simptoma depresije, postojanje problematične upotrebe društvenih mreža pokazuje snažniju vezu s depresijom. Paradoks hiperkonektivnosti osobito je izražen - dok smo povezaniji nego ikad, mnogi od nas osjećaju se sve više izolirano. 

Erozija društvenih vještina i komunikacije

Jedan od najznačajnijih gubitaka hiperkonektivnosti jest pad osobne komunikacije. Istraživanje Pew Research Centra pokazuje da 55% tinejdžera provodi više vremena šaljući poruke prijateljima nego razgovarajući s njima uživo. Ovaj pomak od stvarnih interakcija prema digitalnim razmjenama ima duboke implikacije za razvoj društvenih vještina.

Komunikacija licem u lice složen je splet riječi, tona i govora tijela koji zahtijeva čitanje suptilnih znakova poput izraza lica, gesta i kontakta očima - vještina ključnih za izgradnju empatije i razumijevanja. Međutim, u svijetu kojim dominiraju ekrani te su vještine u opasnosti od atrofije. UCLA studija pokazuje da su učenici šestog razreda koji su pet dana proveli u kampu bez pristupa ekranima značajno poboljšali svoju sposobnost čitanja emocija u usporedbi s vršnjacima koji su nastavili koristiti uređaje. To sugerira da prekomjerno korištenje ekrana može ometati razvoj emocionalne inteligencije.

Fizičko zdravlje i tehnološka ovisnost

Prekomjerna upotreba tehnologije donosi i ozbiljne fizičke zdravstvene probleme. Povećana upotreba elektroničkih uređaja može uzrokovati naprezanje očiju, bolove u vratu i teškoće sa spavanjem. Kod djece, vrijeme provedeno pred ekranima može utjecati na ponašanje ili kognitivni razvoj.

Tehnološka ovisnost postaje sve veći problem, manifestirajući se kroz različite oblike problematične upotrebe. Ovisnost o društvenim mrežama uključuje problematičnu i kompulzivnu upotrebu društvenih platformi s opsesivnom potrebom za provjeravanjem i ažuriranjem profila, što često rezultira problemima u funkcioniranju i narušenim stvarnim odnosima. Poremećaj igranja internetskih igara odnosi se na prekomjernu upotrebu online ili video igara koji vodi zanemarivanju odgovornosti i fizičkog zdravlja. Online kockanje predstavlja još jedan rastući problem, posebno s povećanom dostupnošću i lakim pristupom putem telefona ili računala, javlja portal psaychiatri.org.

Sigurnost i privatnost u digitalnom dobu

Napredak umjetne inteligencije i digitalne tehnologije donosi nove izazove za privatnost i sigurnost podataka. AI sustavi često se oslanjaju na ogromne količine podataka za obuku i donošenje odluka, uključujući osjetljive osobne informacije poput zdravstvenih zapisa, financijskih transakcija i biometrijskih podataka. Nepravilno rukovanje ili neovlašten pristup takvim podacima može rezultirati kršenjem privatnosti i narušavanjem prava pojedinaca na privatnost, piše trigyn.com.

Algoritamska pristranost i diskriminacija predstavljaju dodatne probleme, jer AI algoritmi mogu nenamjerno perpetuirati pristranost i diskriminaciju, što vodi nepravednim ili diskriminirajućim ishodima, osobito u osjetljivim područjima poput zapošljavanja, kreditiranja i policijskog rada. AI-tehnologije za nadzor, poput sustava za prepoznavanje lica i alata za praćenje lokacije, izazivaju zabrinutost oko masovnog nadzora i zadiranja u prava pojedinaca na privatnost. Nedostatak transparentnosti u AI algoritmima može potkopati povjerenje i pouzdanost u njihove ishode, osobito u kontekstovima gdje su privatnost i pravednost od najveće važnosti.

Pozitivni aspekti tehnologije i potreba za ravnotežom

Unatoč navedenim opasnostima, važno je spomenuti da tehnologija može imati i pozitivne učinke na društvene odnose. Longitudinalna studija provedena kod starijih odraslih osoba pokazuje da je pristup tehnologiji povezan s nižim rizikom za društvenu izolaciju. Stariji odrasli koji su imali pristup mobitelu ili računalu i koristili email ili SMS poruke imali su manji rizik od društvene izolacije od onih koji nisu pristupali tehnologiji ili je koristili. Ovi nalazi sugeriraju da tehnologija ima važnu ulogu u pristupima koji nastoje spriječiti društvenu izolaciju među starijim odraslima.

Pitanje jesmo li previše povezani s tehnologijom nema jednostavan odgovor, ali dokazi jasno pokazuju da postoje značajne opasnosti povezane s prekomjernom upotrebom digitalnih uređaja. Od psiholoških problema poput depresije i negativne tjelesne slike, preko erozije društvenih vještina i fizičkih zdravstvenih problema, do sigurnosnih prijetnji i tehnološke ovisnosti - spektar rizika je širok i ozbiljan. Ključ leži u pronalaženju ravnoteže između korišćenja prednosti koje tehnologija pruža i zaštite našeg mentalnog, fizičkog i društvenog blagostanja. Potrebno je razviti zdrave navike korišćenja tehnologije, promovirati face-to-face komunikaciju i osigurati odgovarajuće sigurnosne mjere u digitalnom okruženju. Tek tako možemo iskoristiti moć tehnologije a pritom sačuvati ono što nas čini ljudskima - našu sposobnost za duboke, smislene veze s drugima.