Posljednjih nekoliko godina označilo je renesansu u istraživanju svemira. Dok roveri kopaju po prašnjavim kraterima Marsa, program Artemis postavlja temelje za trajan povratak čovjeka na Mjesec. No, što smo do sada zapravo saznali?

Mjesec: Od hladnog satelita do...

Program **Artemis** promijenio je našu percepciju Mjeseca. Više ga ne promatramo samo kao mjesto gdje smo jednom "ostavili zastavu", već kao ključnu postaju za duboki svemir. Najveće otkriće je potvrda o značajnim količinama **vodenog leda** u trajno zasjenjenim kraterima na južnom polu.

Resursi za preživljavanje: Led se može preraditi u pitku vodu, ali i u kisik te vodik za raketno gorivo.

Povijest Sunčevog sustava: Mjesečevo tlo čuva netaknute zapise o ranoj povijesti našeg planetarnog susjedstva stare milijardama godina.

Mars: Potraga za tragovima drevnog života

NASA-in rover **Perseverance** i helikopter **Ingenuity** (koji je premašio sva očekivanja) pretvorili su krater Jezero u znanstveni laboratorij na otvorenom. Ključna saznanja uključuju:

1. Delta rijeke: Potvrđeno je da je krater Jezero nekada bio golema delta rijeke. Sedimenti koje Perseverance prikuplja sadrže visoke koncentracije organskih molekula. Iako to nije izravan dokaz života, to su "gradivni blokovi" koji su ključni za biologiju.

2. Proizvodnja kisika (MOXIE): Eksperiment MOXIE uspješno je proizveo kisik iz rijetke marsovske atmosfere bogate ugljičnim dioksidom. Ovo dokazuje da bi budući astronauti mogli doslovno "živjeti od zemlje".

Fokus se sada seli na Mars Sample Return misiju – ambiciozan plan da se epruvete sa stijenama koje je Perseverance prikupio dopreme natrag na Zemlju početkom 2030-ih godina. Tek tada ćemo moći sa stopostotnom sigurnošću reći je li na Marsu ikada bilo života.

Zaključno, najnovije misije pokazale su nam da svemir više nije nedostižna praznina. Mjesec postaje naša prva "benzinska postaja", a Mars prestaje biti misterij i postaje odredište koje polako ali sigurno upoznajemo.