Na Međunarodni dan migranata, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ predstavljeni su rezultati programa „Zagreb – zdravi dom: program javnozdravstvene intervencije s doseljeničkom populacijom“, koji se provodi uz financijsku potporu Grada Zagreba, putem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Tom je prigodom izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, Tomislava Tomaševića, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja Grada Zagreba Jasna Tucak istaknula:

 „Zahvaljujem Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“  i njegovom ravnatelju Branku Kolariću na vizionarskoj ideji koja se prošle godine rodila, vezano uz migrante, odnosno uz uspostavu projekta „Zagreb – zdravi dom“, naglasivši da je Zagreb prvi grad u Hrvatskoj koji je sustavno pokrenuo ovakav javnozdravstveni program usmjeren na migrantsku populaciju.

Održavanje ovog događaja upravo na Međunarodni dan migranata naglašava važnost zaštite zdravlja migranata i stranih radnika te potrebu za razvojem uključivog, dostupnog i kulturno osjetljivog zdravstvenog sustava.

 Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i izaslanik ministrice zdravstva Irene Hrstić, prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med., tom je prilikom naglasio da je „integracija stranih radnika u zdravstveni sustav jedan od ključnih javnozdravstvenih izazova današnjice“ te dodao kako uspješna integracija nije moguća bez sustavne brige o njihovom zdravstvenom i mentalnom stanju.

Cilj Programa bio je prepoznati i razumjeti zdravstvene izazove i poteškoće s kojima se susreću strani radnici koji žive i rade u Zagrebu, ali i pružiti stručnu podršku zdravstvenom sustavu u njihovoj skrbi. Poseban naglasak stavljen je na unapređenje komunikacije, dostupnosti zdravstvene zaštite te prilagodbu zdravstvenih usluga osobama različitih kulturnih i vjerskih obilježja, pri čemu je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić istaknuo da su „jezične i kulturne barijere jedan od glavnih razloga slabijeg korištenja zdravstvenih usluga među migrantima“.

U okviru Programa izrađeni su edukacijski materijali namijenjeni zdravstvenim djelatnicima, s ciljem jačanja kulturalnih kompetencija i unapređenja komunikacije s pacijentima migrantskog podrijetla. Kao jedan od konkretnih alata pripremljen je priručnik kulturnih kompetencija za zdravstvene radnike koji, kako je pojasnio prof. Kolarić, „zdravstvenim djelatnicima pruža praktičnu podršku u svakodnevnom radu i omogućuje kvalitetniju i sigurniju zdravstvenu skrb unatoč jezičnim razlikama“.

U sklopu Programa provedeno je istraživanje o zdravstvenim potrebama, životnim i radnim uvjetima stranih radnika u Zagrebu, u kojem je sudjelovao 491 ispitanik. Rezultati ukazuju na nisku razinu uključenosti u sustav primarne zdravstvene zaštite, osobito u području stomatološke i ginekološke skrbi, kao i na izražene potrebe u području mentalnog zdravlja, s visokom učestalošću simptoma depresivnosti i anksioznosti.

„Ovi podaci jasno pokazuju da moramo djelovati sustavno i dugoročno te rješenja tražiti izravno na terenu, u kontaktu s ljudima“, naglasio je prof. Kolarić.

Predstavljeni nalazi jasno ukazuju na potrebu za sustavnijom integracijom stranih radnika u zdravstveni sustav, jačanjem podrške mentalnom zdravlju te razvojem kulturno osjetljivih zdravstvenih usluga. Program „Zagreb – zdravi dom“ predstavlja važan iskorak u području javnog zdravstva i socijalne uključenosti, a kako je zaključio prof. Capak, „ovakvi programi trebaju poslužiti kao primjer dobre prakse i temelj za daljnji razvoj javnozdravstvenih politika na nacionalnoj razini“.