Prometni stručnjak Željko Marušić ovrnuo se na veliki štrajk u Zagrebu. Poručio je da potpuna obustava ZET-a nije običan štrajk te da ako tramvaji i autobusi istodobno stanu, ključni dio prometnog sustava Zagreba prestaje funkcionirati.

"Posljedice ne snose samo ZET i Grad Zagreb, nego stotine tisuća građana koji nisu stranka u radnom sporu. Zato je najavljeni štrajk, potrebno promatrati i kroz prizmu ustavnog prava građana na slobodu kretanja", istaknuo je Marušić.

"Štrajk je pravo radnika, ali nije pravo na paralizu grada
Pravo na štrajk zajamčeno je Ustavom. Ali nije apsolutno. Članak 16. Ustava propisuje da se slobode i prava mogu ograničiti radi zaštite prava drugih ljudi te da svako ograničenje mora biti razmjerno. Članak 60. jamči pravo na štrajk, ali izrijekom dopušta zakonsko ograničavanje tog prava u javnim službama.

Zato je pitanje jednostavno: može li se pravo na štrajk ostvarivati potpunim ukidanjem javnog prijevoza o kojemu svakodnevno ovisi velik dio Zagreba?

Ako se pritom nerazmjerno ograničava sloboda kretanja građana, više ne govorimo samo o radnom sporu. Govorimo o ozbiljnom ustavnopravnom problemu.

ZET nije samo poslodavac

ZET je dio temeljne infrastrukture Zagreba. Tramvaji i autobusi povezuju radna mjesta, škole, fakultete, bolnice i druge ključne ustanove.

Potpuna obustava posebno pogađa građane koji nemaju automobil, starije osobe, osobe s invaliditetom, učenike, studente i radnike koji moraju fizički doći na posao.

Građani ne smiju postati sredstvo pritiska u kolektivnom radnom sporu.

„Snađite se“ nije prometna politika

Nije rješenje građanima poručiti da rade od kuće, sjednu u automobil, uzmu taksi ili bicikl. I sam ZET građanima za najavljeni štrajk preporučuje prilagodbu obveza, korištenje drugih mogućnosti prijevoza i organiziranje zajedničkih vožnji.

Ali to nisu sustavna rješenja.

Zagreb nema rezervni prometni sustav koji bi preko noći mogao nadomjestiti kapacitet tramvaja i autobusa. Ako velik dio putnika prijeđe na automobile, već opterećena prometna mreža dobit će ogroman dodatni pritisak.

Rezultat može biti lančana reakcija: prometni čepovi, višestruko dulje putovanje, blokiranje ključnih pravaca i opći prometni kolaps.

U takvim uvjetima može biti otežano i kretanje vozila hitnih službi.

Štrajk da - potpuna paraliza Zagreba ne

Radnici imaju pravo izvršiti pritisak na poslodavca. Ali kada posljedice tog pritiska pretežito snose građani koji nisu sudionici spora, mora se primijeniti načelo razmjernosti.

U hrvatskom pravnom sustavu već postoji mehanizam osiguranja poslova koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati. Primjerice, Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama predviđa utvrđivanje pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Za javni gradski prijevoz treba uspostaviti isti princip: štrajk može biti snažan, ali osnovna mobilnost grada mora biti zaštićena.

Što treba napraviti?

1. Zakonom definirati javni gradski prijevoz kao službu od posebnog javnog interesa.

2. Tijekom štrajka obvezno osigurati minimalni opseg tramvajskog i autobusnog prometa.

3. Unaprijed odrediti ključne linije, minimalan broj vozača, dispečera i drugog nužnog osoblja.

4. Grad i prijevoznik moraju imati obvezan plan održavanja prometa u slučaju štrajka.

5. O zakonitosti i opsegu nužnog minimuma mora se odlučivati brzo, prije nastanka prometnog kaosa.

6. Sindikalne aktivnosti koje se nastavljaju nakon štrajka moraju se organizirati tako da ne prerastu u nedopušteno ograničavanje prava drugih građana, osobito slobode kretanja i funkcioniranja ključnih gradskih službi.

Najavljeni štrajk treba obustaviti

Upravo zato smatram da najavljenu potpunu obustavu javnog prijevoza u ponedjeljak u 3:30 treba obustaviti.

To nije poziv na odustajanje od radničkih prava. Nije ni osporavanje prava radnika na štrajk. To je zahtjev da se način ostvarivanja tog prava uskladi s Ustavom i pravima građana koji nisu sudionici radnog spora.

Sindikati imaju pravo nastaviti pregovore, organizirati prosvjede i koristiti druge legitimne oblike sindikalnog pritiska. Ali njihove buduće aktivnosti treba uskladiti s ustavnim načelom razmjernosti i tako da ne ugrožavaju slobodu kretanja građana i osnovno funkcioniranje Zagreba.

Više nije pitanje kako će se građani snaći

Rasprava se ne smije svesti na to kako će građani preživjeti dan bez ZET-a. To je posljedica, a ne bit problema.

Ako potpuna obustava javnog prijevoza ograničava slobodu kretanja, ugrožava funkcioniranje ključnih gradskih službi i može izazvati prometni kolaps, tada to više nije samo pitanje odnosa radnika i poslodavca.

To je ustavnopravno, prometno i društveno pitanje.

Štrajk - da. Radnička prava - da. Pregovori - da. Prosvjedi - da. Pritisak na poslodavca - da. Potpuna obustava javnog prometa - ne. Paraliza Zagreba - ne.

Javni prijevoz nije privatno sredstvo pritiska. On je krvotok grada.

Zato je preporuka jasna: najavljenu potpunu obustavu javnog prijevoza treba obustaviti, a sve sljedeće sindikalne aktivnosti, uključujući prosvjede i druge oblike pritiska, organizirati u okvirima Ustava i uz poštovanje prava građana na slobodu kretanja i normalno funkcioniranje grada.

Radnička prava treba štititi. Ali treba štititi i prava svih drugih građana.

Štrajk ne smije postati ustavno opravdanje za paralizu Zagreba."