U srijedu, 1. listopada održava se neformalni sastanak na vrhu Europske unije, na kojem će glavne teme biti jačanje obrambenih snaga u državama članicama i daljnja potpora Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.

Nedavne ruske provokacije s upadima u zračni prostor EU-a još više naglašavaju potrebu za izgradnju Europe koja može djelotvorno, autonomno i zajedno odgovoriti na zajedničke prijetnje. U novim geopolitičkim okolnostima EU je zacrtao cilj da 2030. godine bude spreman samostalno se braniti od mogućih ugroza. To uključuje jačanje obrambenih sposobnosti, uključujući i razvoj industrijske baze i novih tehnologija.

Rasprava u Kopenhagenu trebala bi poslužiti za davanje smjernica Komisiji koja za sljedeći redoviti samit EU-a 23. listopada treba pripremiti plan za sljedeće korake za ostvarenje cilja obrambene pripravnosti EU-a.

Čelnici će razgovarati i o nastavku potpore Ukrajini, između ostaloga korištenjem zamrznutih sredstava ruske središnje banke. Razmišlja se o davanju beskamatnog zajma Ukrajini u visini od 140 milijardi eura za koji bi jamčile države članice, koristeći kao podlogu rusku zamrznutu imovinu. Taj zajam Ukrajina bi počela vraćati tek kad Rusija plati ratnu odštetu. Više država članica protivi se konfiskaciji ruske imovine jer bi to moglo dovesti u pitanje pravnu sigurnost, stoga se traži odgovarajući instrument kako koristiti tu imovinu, a da se izbjegne konfiskacija. Očekuje se da će čelnici na samitu krajem listopada dati Komisiji nalog da pripremi takav dokument.

U četvrtak, 2. listopada održava se sedmi samit Europske političke zajednice (EPC), foruma koji okuplja 47 europskih zemalja, sve osim Rusije i Bjelorusije. EPC je kreiran radi koordinacije odgovora na zajednička pitanja i izazove i služi kao platforma za neformalni politički i strateški dijalog, okupljajući europske šefove država ili vlada zajedno s čelnicima ključnih europskih i međunarodnih institucija. Cilj sastanka je promicanje političkog dijaloga i suradnje te jačanje sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta na europskom kontinentu.
 Europska komisija će svoj redoviti tjedni sastanak zbog samita u Kopenhagenu održati u utorak umjesto u srijedu. Izvršno tijelo EU-a predstavit će prijedlog za stvaranje Unije štednje i ulaganja, što je drugo ime za Uniju tržišta kapitala. 

Oko 70 posto štednje kućanstava u EU-u, u vrijednosti od 10 bilijuna eura, drži se u obliku bankovnih depozita, a dobar dio štednje europskih građana odlazi u investicije u SAD. Cilj je preusmjeriti dio te štednje u ulaganja u EU, stvaranjem jedinstvenog tržišta kapitala. Komisija će također predstaviti strategiju u području financijske pismenosti i preporuke državama članicama za štedne i investicijske račune.

Velika pozornost u EU-u posvećena je parlamentarnim izborima u Moldaviji koji se održavaju u nedjelju. Riječ je o izborima ključnim za moldavski put, koji će odrediti hoće li ta siromašna istočnoeuropska zemlja nastaviti put prema EU-u ili će se okrenuti Rusiji. Moldavske proeuropske vlasti optužuju Rusiju da preko lažnih naloga na društvenim mrežama širi proruske narative i dezinformacije.

Moldavska policija je objavila i snimku za koju kaže da prikazuje vojne kampove u Srbiji u kojima se u organizaciji ruske tajne službe obučavaju osobe za potencijalnu destabilizaciju Moldavije nakon parlamentarnih izbora.