Pobjedom na američkim predsjedničkim izborima, Donald Trump ponovo preuzima dužnost predsjednika SAD-a te postaje prvi predsjednik u povijesti te države koji je osvojio izbore nakon neuspjelog pokušaja reizbora.

Budući da je Donald Trump već obnašao dužnost predsjednika moguće je osvrnuti se na razne odluke donesene u prvom mandatu koje su oblikovale njegov pristup vanjskoj politici  te usporediti  s obećanjima donesenim u predizbornoj kampanji 2024. Trumpov pristup globalnim pitanjima od 2017. do 2021. bio je usmjeren na snažnu politiku “Amerika na prvom mjestu,” s prioritetom smanjenja vojnog angažmana u inozemstvu, pritiskanjem NATO saveznika na povećanje troškova obrane i održavanjem kontroverznog odnosa s globalnim liderima poput Vladimira Putina. Sada, Trumpova predizborna obećanja ukazuju na nastavak njegovog specifičnog odlučnog stila, ali s novim fokusom na brzo okončanje rata u Ukrajini i zauzimanje oštrijeg stava prema Kini. 

 
Tijekom prvog mandata od 2017. do 2021., Trump je oblikovao američku vanjsku politiku nekonvencionalnim pristupom koji je alarmirao zaintrigirano svjetske promatrače. Trumpova administracija vodila je vanjsku politiku koja je bila usmjerena značajnom smanjenju uključenost SAD-a u strane sukobe, najviše smanjenjem broja vojnika u Afganistanu i Iraku. Trump se također upustio u povijesnu, ali polarizirajuću diplomaciju sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom, prioritizirajući pregovore nad politikom sankcija. Međutim, Donald Trump nije na svim stranama vodio politiku deeskalacije kako bi smanjio globalne napetosti. Njegov prvi mandat bio je također obilježen vođenjem tarifskog rata s Kinom te rastom napetosti s Iranom, koje su potaknute slučajevima poput likvidacije Qassema Soleimana i osvetničkog napada na iranske milicije u Iraku. 
 
U ovogodišnjoj predsjedničkoj kampanji, Trump je obećao okončati tekući sukob Rusije i Ukrajine, kontroverzno sugerirajući da bi mogao postići mir u roku od 24 sata posredovanjem između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Međutim, stručnjaci su skeptični prema ovom obećanju zbog složenosti sukoba i duboko ukorijenjenog neprijateljstva s obje strane nakon tri godine vođenja krvavog rata. Iako Trumpovi predloženi izravni pregovori s Rusijom mogu promijeniti dinamiku sukoba smanjujući napetosti, kritičari strahuju da bi to moglo oslabiti pregovaračku moć Ukrajine, što bi potencijalno dovelo do ustupaka koji idu u prilog ruskim interesima. Međutim, ako se pod Trumpovom administracijom dovrše pregovori o obustavljanju sukoba bez sigurnosnih garancija Ukrajine, sukob se neće riješiti već “zamrznuti” na određeni period bez rješavanja ključnih pitanja.

 
 
Osim Ukrajine, Trump je naznačio želju da zauzme čvršći stav prema Kini, pozicionirajući je kao glavnog geopolitičkog suparnika SAD-a. Njegova je administracija za vrijeme prvog mandata uvela visoke carine na kineske proizvode te nova izborna obećanja ukazuju na nastavak napora u vođenju ekonomskog rata s Kinom, naglašavajući širi strateški pristup kako bi se suzbio kineski utjecaj, uključujući potencijalno povećanje vojne spremnosti i podršku saveznicima u indo-pacifičkoj regiji. 
 
Drugi Trumpov mandat mogao bi vratiti SAD prema unilateralnom viđenju međunarodnih odnosa koji podrazumijeva jednostrano donošenje ključnih vanjskopolitičkih pitanja, udaljujući se od multilateralnih okvira koji su definirali mandat predsjednika Bidena.

Dok Trumpova izborna obećanja sugeriraju brze i odlučne poteze u složenim vanjskim sukobima, provođenje vanjske politike koja radikalno odstupa od saveznih obrazaca zapadnih država, moglo bi ugroziti ukorijenjen odnos uzajamne obrane dijela Europe i SAD-a u sklopu NATO pakta te posljedično ugroziti europske sigurnosne interese. Međutim bez obzira na to hoće li Trumpova obećanja o Ukrajini ili Kini biti ostvarena, njegov ponovni izbor za predsjednika nagoviještava razdoblje velike dinamičnosti i nepredvidivosti međunarodnih odnosa koji mogu potencijalno imati snažnu globalnu destabilizirajuću silu.