Postizanje mogućeg mira u Pojasu Gaze glavna je tema na stolu pred američkim predsjednikom Trumpom koji je još jednom u goste pozvao izraelskog premijera Netanyahua. Iz SAD-a stiže zeleno svjetlo za ukrajinske dalekometne udare na Rusiju, dok je Danska zabranila sve civilne letove dronova uoči skorašnjeg summita Europske unije.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu stiže u Bijelu kuću kod američkog predsjednika Donalda Trumpa. Glavna tema razgovora je moguće okončanje rata u Pojasu Gaze. Predsjednik SAD-a prije nekoliko dana je poručio:

"Izgleda da možda imamo dogovor o Gazi, vrlo smo blizu dogovora o Gazi. Mislim da je to dogovor koji će vratiti taoce, dogovor koji će okončati rat, to će biti mir."

A to bi trebalo nastupiti kroz sporazum koji se sastoji od 21 točke. Navodno bi Gaza trebala biti deradikalizirana, nakon povratka talaca Izrael bi trebao osloboditi stotine palestinskih zatvorenika, a enklavom bi trebala upravljati prijelazna vlada. Hamas bi trebao postati prošlost, a Izrael neće anektirati Zapadnu obalu. Evo što je o planu za postizanje mira rekao Netanyahu:

"Nadam se da ćemo ga pokrenuti jer želimo osloboditi naše taoce, želimo se riješiti vladavine Hamasa, razoružati ih, demilitarizirati Gazu i osigurati novu budućnost kako za stanovnike Gaze tako i za Izraelce i za cijelu regiju."

Osim s time, Trumpova administracija ima pune ruke posla i po pitanju sukoba na relaciji Rusija - Ukrajina. Amerikanci su dali zeleno svjetlo Ukrajincima za izvođenje dalekometnih udara na teritorij Rusije, no američki potpredsjednik JD Vance kaže da se razmatra ići i korak dalje.

Naime, ukrajinski lider Volodimir Zelenski prošlog je tjedna od Washingtona zatražio da proda rakete Tomahawk europskim državama koje bi ih zatim proslijedile Ukrajini, podsjeća Media servis.

"Zbog predsjednikova vodstva, imate Europljane koji kupuju oružje od SAD-a, za razliku od nas koji ga dajemo. I vezano za Tomahawk, to je nešto o čemu će predsjednik donijeti konačnu odluku. Učinit će ono što je u našem najboljem interesu."

O projektilu koji ima domet 2,5 tisuće kilometara oglasila se Moskva. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da Tomahawk neće promijeniti stanje na bojištu:

"Pitanje ostaje isto: Tko može lansirati te rakete čak i ako završe na teritoriju kijevskog režima? Mogu li ih lansirati samo Ukrajinci ili to treba učiniti američka vojska? Tko vrši ciljanje ovih raketa? američka strana ili sami Ukrajinci?"

A trupe Volodimira Zelenskog tijekom noći napale su tri ruske oblasti. Grad Belgorod ostao je bez struje nakon napada na elektranu. Pogođena je i tvornica u Brjanskoj oblasti, a dvije osobe poginule su u Moskovskoj oblasti od krhotina srušenog drona.

Recimo i da je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao uredbu o regrutaciji 135 tisuća ruskih građana za vojnu službu u razdoblju od listopada do prosinca 2025.

Na neizvjesnim parlamentarnim izborima u Moldaviji proruska politička opcija doživjela je poraz od vladajuće proeuropske Stranke akcije i solidarnosti na čijem čelu je predsjednica države, Maia Sandu. Stranka je osvojila nešto više od 50 posto glasova, čime je zadržala većinu, iako smanjenu u odnosu na prošli saziv.

Proruski Domoljubni blok bivšeg predsjednika Igora Dodona biralo je 24,3 posto birača.

Recimo i da je Danska do 3. listopada zabranila sve civilne letove dronova uoči summita Europske unije u Kopenhagenu, objavio je danski ministar prometa Thomas Danielsen, u svjetlu nedavnih učestalih upada nepoznatih dronova u njihov zračni prostor.

Ministarstvo je priopćilo da je odluka donesena kako bi se "olakšao sigurnosni posao" policije, uz objašnjenje da ne mogu dopustiti da "strani dronovi stvaraju nesigurnost i ometanja".