Situacija žena u Siriji otkriva dramatičnu sliku sistematskog nasilja, otmica i prisilnih brakova koji su se pogoršali tijekom dugogodišnjeg konflikta. Izvještaji međunarodnih organizacija dokumentiraju zabrinjavajuće obrasce kršenja ljudskih prava koji pogađaju žene i djevojčice diljem zemlje, od otmica civila do prisilnih brakova među izbjeglicama.

Otmice žena i djece postale su ozbiljan problem u različitim dijelovima Sirije. Jedan od dokumentiranih slučajeva iz 2013. godine pokazuje kako su oružane opozicijske skupine uzele za taoce najmanje 105 civila, uglavnom žena i djece, većinom Alavita muslimana, piše Amnesty.org. Ove osobe su otete tijekom vojnih operacija u ruralnim područjima Latakia, a oružane skupine su namijenile koristiti taoce za razmjenu s vlastitim zarobljenim borcima.

Posebno zabrinjavajuća situacija razvila se u Afrinu nakon turske okupacije 2018. godine. Izvještaji dokumentiraju otmicu više od 173 žena i djevojčica, od kojih je 109 još uvijek nestalo. Postoje optužbe da su članovi Sirijske nacionalne armije i turskih oružanih snaga počinili ratne zločine uključujući uzimanje talaca, mučenje i seksualno nasilje. 

Konkretni slučajevi uključuju žene poput Haife al-Jasem iz Afrina, zadržane od 2018. godine, i Rukan Manla iz grada Juwayq, zadržane od srpnja 2019. godine. Ove žene su provele godine u vojnim objektima bez da njihove obitelji znaju njihovu lokaciju ili razloge zadržavanja.

Prisilni brakovi i rani brakovi

Prisilni i rani brakovi predstavljaju drugi veliki problem za žene u Siriji, posebno među izbjeglicama. Izvještaj UN Women-a iz 2013. godine pokazuje da su stope ranog braka zapanjujuće visoke, s više od polovice žena koje su se udale kao djeca, piše Unwoman.org. Ograničenja kretanja žena i djevojčica dodatno ograničavaju njihov pristup poslu i pomoći, pri čemu se 83 posto sirijskih izbjeglica ne zna za usluge za preživjele nasilje.

U izbjegličkim kampovima poput Zaatari u Jordanu, otprilike svaka peta djevojčica se uda prije punoljetnosti. Iskustva žena poput Shokreh Al-Masalmeh pokazuju bolne posljedice ovakvih praksi - ona je organizirala brak svoje kćeri iz sigurnosnih razloga, ali je kasnije požalila tu odluku kad je vidjela zlostavljanje i zdravstvene komplikacije s kojima se njena kćer suočila.

Izvještaji pokazuju da se što dulje produljuje situacija raseljavanja, to je veća vjerojatnost viših stopa dječjeg rada za dječake i ranog braka za djevojčice. Jedna petina djevojčica nikad ne izlazi van svojih domova u Siriji, a raseljavanje je tu situaciju dodatno pogoršalo.

Trgovina ljudima i seksualna eksploatacija

Sirija je također postala odredište i tranzitna zemlja za trgovinu ženama i djecom u svrhu komercijalne seksualne eksploatacije i prisilnog rada. Veliki broj žena i djece u proširujućoj zajednici iračkih izbjeglica u Siriji prisilno je gurnut u komercijalnu seksualnu eksploataciju od strane iračkih bandi ili, u nekim slučajevima, vlastitih obitelji. Američki State Department svrstao je zemlju u "Tier 3" kategorizaciju, naglašavajući da je jedna od jedanaest zemalja s dokumentiranom vladinom politikom trgovine ljudima.

Situacija žena u Siriji otkriva sistemsko kršenje ljudskih prava kroz otmice, prisilne brakove i trgovinu ljudima. Međunarodne organizacije kontinuirano dokumentiraju ove slučajeve, ali potrebne su hitne akcije za zaštitu žena i djevojčica te osiguravanje njihove sigurnosti i dostojanstva. Dugotrajni konflikt samo je pogoršao već postojeće nejednakosti i izložio žene dodatnim oblicima nasilja i eksploatacije.