U istočnom Sredozemlju vrije jer brojni potresi i dalje izazivaju strah i paniku, posebice na grčkom otoku Santoriniju. Dvije trećine stanovnika već je otišlo s otoka na kopno. No, veće štete do sada nije bilo. Najjači udar imao je magnitudu od 5,1 po Richteru - za robusne zgrade to je rezultiralo malom ili nikakvom štetom.

Mnogo jači, takozvani megapotres prijeti nešto istočnije u turskom Istanbulu. U gradu koji leži na dva kontinenta susreću se dvije zemaljske ploče: Anatolska i Euroazijska. Oni mogu izazvati potres magnitude najmanje 7 - tada bi došlo do razaranja u naseljenim područjima. Pri magnitudi 8 ili čak 9 postoji opasnost od teških oštećenja i razaranja.

"Stižemo do problema za 16 milijuna stanovnika jer metropola je loše pripremljena zbog slabe strukture zgrada, kaže Marco Bohnhof za t-online, znanstvenik u njemačkom Georesearch Centru u njemačkom gradu Potsdamu.

Iako postoje strogi građevinski propisi zbog opasnosti od megapotresa, rijetko tko ih se pridržava. "Potres se već odavno čeka. Statistički, ondje se dogodi svakih 250 godina. Zadnji veliki potres dogodio se 1766. godine", rekao je stručnjak. Konkretna vjerojatnost megapotresa u narednim desetljećima je do 80 posto. Pokazali su to podaci iz različitih modela.

S tim se slaže i istraživač potresa Naci Görür. Postoji 100 tisuća zgrada u ozbiljnoj opasnosti od urušavanja, "stotine tisuća će umrijeti", upozorava on. U čisto matematičkom smislu, moglo bi se raditi o milijunima. Ni lokalna vlast u Istanbulu, ni središnja vlada ni stanovništvo zapravo nisu svjesni opasnosti, rekao je Görür.

"Mjere koje će gradove u Turskoj učiniti otpornima na potrese nisu dovoljne."

Turski ministar urbanog razvoja Murat Kurum rekao je da Istanbul ne bi mogao izdržati potres. Ukupno 1,5 milijuna stanova i poslovnih jedinica smatralo bi se ugroženima od potresa.

Epicentar očekivanog potresa je oko 15 kilometara od grada u Mramornom moru, gdje prolazi granica tektonskih ploča. Stanica za praćenje potresa Kandilli procjenjuje da je vjerojatnost potresa s magnitudom većom od 7 stupnjeva do 2030. godine 60 posto.