Sjedinjene Američke Države službeno su kupile Aljasku od Ruskog Carstva 30. ožujka 1867. godine. Sporazum je potpisao američki državni tajnik William H. Seward i ruski izaslanik Edouard de Stoeckl u Washingtonu u 4 sata ujutro. Loc.gov piše kako je Američki Senat ratificirao ugovor 9. travnja 1867. godine glasovima 37:2, dok je službeni prelazak vlasništva izvršen 18. listopada 1867. godine ceremonijom u Sitki, kada je spuštena ruska zastava i podignuta američka.

Rusija je odlučila prodati Aljasku iz nekoliko ključnih razloga:

- Financijska kriza nakon poraza u Krimskom ratu (1853.-1856.) koji je financijski iscrpio carstvo
- Strateške bojazni da će Britanija lako osvojiti Aljasku u slučaju novog rata s obzirom na susjednu Kanadu
- Težak obrambeni položaj - teritorij je bio udaljen i teško obraniv
- Fokus na istočni Sibir umjesto održavanja udaljenih američkih posjeda

Cijena i uvjeti kupnje

SAD je platio 7,2 milijuna dolara za teritorij površine 1.518.800 km² (586.412 četvornih milja). To je iznosilo približno 2 centa po akru ili oko 5 centi po hektaru. U današnjoj vrijednosti ta suma bi bila oko 162 milijuna dolara ili 119 milijuna prema nekim procjenama.
Kupnja je na početku bila iznimno nepopularna u američkoj javnosti. Mnogi Amerikanci smatrali su da SAD stiče "beskorisno zemljište" prekriveno ledom gdje živi "50.000 divljih Eskima koji piju riblje ulje za doručak", piše fokuspress.com. Čak je i ruska javnost kritizirala prodaju, pitajući "kako se možemo odreći zemlje u čiji razvoj smo uložili toliko vremena i truda".

Što je pokazala povijest: Najbolji posao u povijesti

Vremenom se pokazalo da je kupnja Aljaske bila jedan od najboljih poteza u američkoj povijesti.

- Otkriveno zlato 1880. godine u Juneauu, što je pokrenulo zlatnu groznicu 1896.-1899.
- Ogromna nalazišta nafte i prirodnog gasa otkrivena u 20. stoljeću
- Bogata rudna nalazišta - Aljaska danas proizvodi više zlata nego bilo koja druga američka država osim Nevade
- Amerika je povratila uloženu sumu stostruko za samo 50 godina
Aljaska je postala ključno strateška pozicija za SAD:
- Najzapadnija, najistočnija i najsevernija američka država zbog Aleutskih otoka
- Ključna uloga u Drugom svjetskom ratu kada je Japan napao Aleutska otoka 1942. godine
- Važna za kontrolu Pacifika i trgovinu s Azijom

Put do državnosti

Aljaska je prošla kroz nekoliko administrativnih faza:
- 1867.-1884.: Aljaski departman
- 1884.-1912.: Aljaski distrikt  
- 1912.-1959.: Aljaška teritorija
- 3. siječnja 1959.: Postala 49. država SAD-a kada je predsjednik Eisenhower potpisao odluku o državnosti

Kao zaključak, ono što se u početku činilo kao "ludost" državnog tajnika Sewarda, pokazalo se kao jedan od najmudrijih poteza u američkoj povijesti. Kupnja Aljaske ne samo da je donijela ogromno prirodno bogatstvo, već je SAD-u osigurala i ključnu stratešku poziciju na Pacifiku. Današnja Aljaska, s oko 740.000 stanovnika, najveća je američka država po površini i jedan od glavnih izvora energenata za cijelu zemlju. Povijest je definitivno pokazala da je car Aleksandar II. napravio stratešku grešku prodavši ovo bogatstvo za relativno malu sumu.