Nakon što se Nicolas Maduro izjasnio pred sudom da nije kriv, reakcije na američku akciju i Trumpove prijetnje drugim državama ne stišavaju se.

Tri su dana prošla otkako su američke snage upale u dom Nicolasa Madura u Caracasu i otele ga zajedno s njegovom suprugom pod optužbama za trgovinu drogom i oružjem, kao i za vođenje narkoterorističkog režima. Pred saveznim sucem u New Yorku par se izjasnio da nije kriv. Maduro je rekao i da je još uvijek predsjednik Venezuele. Nedugo zatim oglasila se i čelnica venezuelanske oporbe i dobitnica Nobelove nagrade za mir María Corina Machado. Za Fox News izjavila je da je akcija američkog predsjednika Donalda Trumpa ogroman korak za čovječanstvo i slobodu.

"Želim reći, u ime venezuelanskog naroda, koliko smo zahvalni na njegovoj hrabroj viziji."

Rekla je i da se privremenoj predsjednici Delcy Rodríguez, koja je i službeno prisegnula, ne može vjerovati. S druge strane, o zakonitosti američke akcije u Venezueli raspravljalo je Vijeće sigurnosti UN-a. Glavni tajnik Antonio Guterres izrazio je zabrinutost, a Rusija, Kina i Turska osudile američki napad. Venezuelanski veleposlanik pri UN-u Samuel Moncada rekao je da kada se upotreba sile koristi za kontrolu resursa, nametanje vlada ili redizajniranje država, suočavamo se s logikom koja se vraća najgorim praksama kolonijalizma i neokolonijalizma.

"Prihvaćanje ove logike znači otvaranje vrata duboko nestabilnom svijetu u kojem zemlje s većim vojnim sposobnostima mogu silom odlučivati ​​o političkoj i ekonomskoj sudbini drugih država."

Trump je u međuvremenu u intervjuu za NBC rekao da nisu u ratu s Venezuelom te da ne očekuje nove izbore u državi u sljedećih 30 dana. "Prvo moramo srediti zemlju", rekao je.

Američki predsjednik za to vrijeme ne isključuje ni slične akcije prema Kubi, Kolumbiji i Meksiku, a na meti je ponovno i Grenland. Danska premijerka Mette Frederiksen u intervjuu za dansku televiziju uputila je oštro upozorenje.

"Ako Sjedinjene Države odluče napasti drugu zemlju članicu NATO-a, tada sve staje, uključujući NATO, a time i sigurnost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata."

"Grenland pripada njegovim stanovnicima te isključivo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o njegovoj budućnosti", stoji u zajedničkoj izjavi koju su potpisali potpisali čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Velike Britanije i Danske.

A recimo još kako je visoki dužnosnik Bijele kuće Stephen Miller za CNN rekao da bi Grenland trebao postati dio SAD-a kako bi zaštitio NATO i Arktik, a na pitanje hoće li SAD isključiti upotrebu sile za aneksiju poluautonomne regije Danske, Miller je rekao da se nitko neće boriti protiv SAD-a oko budućnosti Grenlanda.