"Da, naravno, uručen mu je formalni poziv da dođe u Hrvatsku", rekao je Milanović u izjavi novinarima nakon privatne audijencije i susreta s vatikanskim diplomatima.
Njegov prethodnik, papa Franjo, kod kojeg je Milanović bio 2021., nije bio u Hrvatskoj, iako je također bio pozvan.
Na pitanje kako zna da će ovaj papa posjetiti Hrvatsku, Milanović je kazao da to temelji na "procjeni".
Opisao je da se radilo o "ugodnom razgovoru" i da nije "uopće bilo riječi o politici. Obično to zna doći kao poticaj s druge strane, sada toga nije bilo", rekao je.
"Čini mi se da je ovo papa koji se neće uopće baviti politikom na način na koji su to ponekad, u nekim situacijama i trenucima, znali činiti njegovi prethodnici što ne držim pogrešnim, ali mislim da je on drugačiji. Mislim da se neće dati ni uvući u to niti uvlačiti druge. To je isto moja procjena", kazao je predsjednik novinarima.
Što se tiče o pitanja o kojima je razgovarao s državnim tajnikom Pietrom Parolinom, kazao je da ne može pričati detalje. Odgovorio je da goruće teme Ukrajine i Gaze nisu bile tema, ali da se govorilo o položaju Hrvata u BiH, dok o kanonizaciji kardinala Stepinca "uopće nije bilo riječi."
Na pitanje misli li da je papa Lav taj koji će proglasiti Stepinca svetim, odgovorio je da je to "interna stvar crkve".
Što se tiče BiH, ponovio je kako "imamo i dalje situaciju da jedan većinski narod bira predstavnika drugog naroda i to je dosad napravljeno 4 puta i to su četiri teške povrede propisa, i ako se to ne onemogući, tako će se nastaviti. To je i normativno nezakonito, to tako ne može biti, ali prolazi."
Govoreći i dalje o BiH, rekao je da je moguće da će se na tom pitanju morati raditi s američkom administracijom, ali se upitao "kakve veze ima BiH sa SAD-om."
"To je Europa, a i drevna hrvatska postojbina, i ne samo hrvatska. To je stvar za europske poslove", naglasio je.
SAD je nedavno ukinuo sankcije bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku i skupini njegovih suradnika, te članovima najuže obitelji.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak bi na sjednici u New Yorku trebalo razmatrati stanje u Bosni i Hercegovini, a mediji pišu kako je moguće da Visoki predstavnik Christian Schmidt odlazi s funkcije.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u četvrtak je potvrdio kako postoji mogućnost zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) koji u toj zemlji djeluje još od 1996. godine, te je ocijenio kako bi to bila katastrofalna odluka.
Na pitanje je li se razgovaralo o Kosovu, Milanović je ponovio da Vatikan nije priznao Kosovo, rekavši da je Sveta Stolica "vrlo konzervativna u tim stvarima" kao što Kosovo nije priznalo ni pet zemalja Europske unije, "svaka iz nekih svojih razloga."
"To pokazuje da su države orijentirane na sebe, što ustvari nije loše, važno je da nisu zle ni invazivne", rekao je Milanović dodajući da on gdje god može zagovara da se Kosovo prizna. "To ne radim da bi napakostio Srbiji ili Srbima, to je naprosto stvarnost".
Milanović, koji je kao premijer bio i kod pape Benedikta XVI., kazao je da je od Lava XIV. dobio "prigodan, lijepi dar", a njemu je poklonio Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483., prvu hrvatsku tiskanu knjigu. Izdana je svega 28 godina nakon prve europske tiskane knjige, Gutenbergove Biblije.
Ta je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu odnosno glagoljici.
Robert Francis Prevost izabran je u svibnju za poglavara Rimokatoličke Crkve. Prvi je papa iz Sjedinjenih Država.
Nakon susreta s Lavom XIV., Milanović je posjetio i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima. Radi se o najstarijoj hrvatskoj instituciji izvan RH koja u kontinuitetu djeluje više od 500 godina.
Uz to što služi hrvatskim svećenicima na poslijediplomskim studijima na katoličkim sveučilištima u Rimu, ta institucija usmjerena je i na očuvanje hrvatskog identiteta i kulture. Uz zavod, kojemu je rektor od 2020. Marko Đurin, stoji i Hrvatska crkva sv. Jeronima.
