Najviši sud UN-a u srijedu će objaviti savjetodavno mišljenje bez presedana o pravnim obvezama država da obuzdaju klimatske promjene, a ključno pitanje je - hoće li se veliki zagađivači smatrati povijesno odgovornima?

Stručnjaci tvrde da je to najvažniji slučaj na Međunarodnom sudu pravde sa sjedištem u Haagu. Pokrenuli su ga studenti s malog pacifičkog arhipelaga Vanuatua 2019. godine, a pogurala ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda glasanjem.

Odluka sudaca u 15:00 sati, iako samo savjetodavna, mogla bi utjecati i preoblikovati klimatsku pravdu inspirirajući zakone i sudove diljem svijeta.

"Klimatske promjene nisu samo akademska rasprava...Proživljavamo ih svaki dan", rekao je AFP-u 29-godišnji student s Fidžija Vishal Prasad, koji je pokrenuo kampanju s drugim studentima sa Sveučilišta Južnog Pacifika u Vanuatuu.

Mišljenje Međunarodnog suda pravde "potencijalno je jedna od najvažnijih pravnih odluka našeg vremena", rekla je Joie Chowdhury, viša savjetnica nevladine organizacije CIEL, koja podržava ovaj postupak.

Ujedinjeni narodi naložili su 15 sudaca Međunarodnog suda pravde da odgovore na dva pitanja.

Prvo pitanje: Koje obveze imaju države prema međunarodnom pravu u zaštiti Zemlje od emisija stakleničkih plinova, uglavnom nastalih izgaranjem nafte, ugljena i plina, u odnosu na sadašnje i buduće generacije?

Drugo pitanje: Koje su pravne posljedice tih obveza za države čije su emisije prouzročile štetu okolišu, posebno za ranjive nisko ležeće otočne države?

Države i klimatski aktivisti, frustrirani sporim tijekom tradicionalnih pregovaračkih procesa, sve se više obraćaju sudovima, kako nacionalnim, tako i međunarodnim, kako bi prisilili tvrtke i države na djelovanje. Neke presude već su donesene u njihovu korist.

Godišnje klimatske konferencije (COP) pomogle su utjecati na prognoze globalnog zatopljenja, ali još uvijek nedovoljno da bi se ono ograničilo na 1,5 Celzijev stupanj u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, cilja utvrđenog Pariškim sporazumom iz 2015.