Nakon što je SAD napao Venezuelu i oteo tamošnjeg predsjednika, Nicolas Maduro doveden je pred saveznog suca pod optužbama za narkoterorizam. Venezuela je dobila v.d. predsjednicu, a Trump nije isključio slične akcije prema Kolumbiji i Meksiku. Na tapeti mu se ponovno našao i danski Grenland. Oštre reakcije stigle su sa svih strana.

Dva dana nakon što je zarobljen venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro prvi se put pojavio pred saveznim sucem u New Yorku. Sjedinjene Američke Države svrgnule su ga i otele u sklopu vojne akcije pod optužbama za trgovinu drogom i oružjem, kao i za vođenje narkoterorističkog režima. Optužnicom je obuhvaćena i njegova supruga Cilia Flores za koju se sumnja da je naređivala otmice i ubojstva. Šef SAD-a Donald Trump:

"Imamo jako bolesnog susjeda. Nije nam susjed, ali blizu. To je Venezuela."

Američki državni tajnik Marco Rubio stao je u obranu akcije, iako je ona izvedena bez odobrenja Kongresa.

"To nije bilo potrebno jer ovo nije bila invazija. Nismo okupirali zemlju. Na tlu Venezuele uhitili su ga FBI agenti, objasnili mu prava i odveli ga iz zemlje."

Nakon američke intervencije potpredsjdnicu Venezuele Delcy Rodríguez tamošnji je Vrhovni sud imenovao vršiteljicom dužnosti predsjednice.

"Ako postoji nešto što je venezuelanskom narodu i ovoj zemlji jasno, to je da nikada više nećemo biti robovi, da nikada više nećemo biti kolonija."

Trump pak poručuje da se Venezuela prije izbora nove vlasti mora urediti. Potrebno je obnoviti, kako kaže, otetu naftnu infrastrukturu. Dodao je da će razviti i njegovati tu državu.

"Bavimo se ljudima koji su upravo prisegnuli i ne pitajte me tko je glavni jer će odgovor biti jako kontroverzan. Mi smo glavni. Mi."

Recimo i da se u New Yorku sastalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi raspravljali o legalnosti američkog napada. Podsjetimo, Europa je pozvala sve aktere na poštivanje međunarodnog prava. Španjolska i latinoameričke zemlje napad su osudile. Rusija je Trumpov potez ocijenila nezakonitim, ali doslijednimm. Kina je pozvala SAD da odmah pusti Madura i njegovu suprugu.Trumpovi potezi izazvali su lavinu geopolitičkih reakcija. Vojsku na granicu s Venezuelom poslala je Kolumbija pa je Trump i toj državi zaprijetio vojnom akcijom.

"I Kolumbija je jako bolesna. Vodi ju bolesnik koji proizvodi kokain i prodaje ga u SAD-u, ali neće još dugo." "Je li moguća akcija i u Kolumbiji."

"Meni to dobro zvuči."

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro Trumpovu je prijetnju nazvao nelegitimnom, a građane pozvao na masovne prosvjede.

"Cijeli venezuelanski, kolumbijski i latinoamerički narod mora izaći na uliice", objavio je Petro.

Na Trumpovoj se meti našao i Meksiko.

"Mora se nešto poduzeti s Meksikom. Meksiko se mora dovesti u red jer sve prolazi kroz Meksiko i morat ćemo nešto poduzeti."

Reagirala je predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum:

"Kao što smo uvijek govorili - suradnja i koordinacija DA, ali ne podređenost."

Osim Južne Amerike na Trumpovoj se tapeti opet našao Grenland koji pripada Danskoj.

"Trebamo Grenland za potrebe nacionalne sigurnosti. Danska to neće moći osigurati, kažem vam."

Ponovno su uslijedile oštre reakcije. Danska premijerka Mette Fredriksen pozvala je Trumpa da prestane prijetiti preuzimanjem Grenlanda.

"Odlučno pozivam SAD da prestane s prijetnjama protiv povijesno bliskog saveznika i protiv druge zemlje i drugog naroda koji su veoma jasno rekli da nisu na prodaju."

Na društvenim je mrežama reagirao i grenlandski premijer Jens Frederik Nielssen:

"Dosta je bilo. Dosta je pritiska. Dosta je insinuacija. Dosta je fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Otvoreni smo za rasprave. Ali to se mora učiniti putem odgovarajućih kanala i u skladu s međunarodnim pravom."

​Ostaje vidjeti hoće li se i koje Trumpove prijetnje obistiniti.