Sukobi u Ukrajini, Pojasu Gaze i Kašmiru imaju dalekosežne ekonomske posljedice koje nadilaze njihove regionalne granice i značajno utječu na globalnu ekonomiju. Ovi ratovi, iako različiti po intenzitetu i geopolitičkom kontekstu, zajedno oblikuju ekonomske trendove, remete lance opskrbe i utječu na projekcije globalnog rasta. Ovi sukobi dolaze u vrijeme kada je svjetska ekonomija još uvijek ranjiva nakon pandemije COVID-19, što dodatno pojačava njihove negativne učinke i povećava rizike od dugoročnije ekonomske destabilizacije na globalnoj razini.

Rat u Ukrajini, započet ruskom invazijom 2022. godine, predstavlja jedan od najznačajnijih geopolitičkih sukoba u Europi nakon Drugog svjetskog rata, s dubokim ekonomskim posljedicama koje se osjećaju diljem svijeta.

Utjecaj na globalnu trgovinu i lance opskrbe

Ruska invazija na Ukrajinu drastično je poremetila globalne lance opskrbe, posebice u sektorima hrane i energije. Prije rata, Ukrajina je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda (46%) i poluproizvoda (42%), dok je Rusija bila ključni izvoznik energenata (63%), metala (10%) i proizvođač četvrtine svjetskog dušičnog gnojiva. Blokada crnomorskih luka od strane Rusije uzrokovala je značajne poremećaje u izvozu žitarica, što je dovelo do globalnog rasta cijena hrane. Ovi poremećaji posebno su pogodili zemlje u razvoju koje ovise o uvozu hrane, povećavajući rizik od gladi i socijalne nestabilnosti.

Jedan od najznačajnijih ekonomskih učinaka rata u Ukrajini bio je nagli porast cijena energenata. Rusija je bila glavni dobavljač prirodnog plina i nafte za Europsku uniju, a uvedene sankcije dovele su do drastičnog rasta cijena energenata. Europska unija je uvela mjere za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, uključujući zabranu 90% uvoza ruske nafte do kraja 2022. godine. Visoke cijene energenata značajno su doprinijele inflaciji na globalnoj razini i prisilile središnje banke da podignu kamatne stope brže nego što je bilo planirano.

Direktni i indirektni ekonomski troškovi

Svjetska banka procjenjuje da će rekonstrukcija i oporavak Ukrajine koštati gotovo 486 milijardi dolara tijekom sljedećeg desetljeća. Samo ukrajinsko gospodarstvo pretrpjelo je gubitak od 30-35% BDP-a u prvoj godini sukoba, a stopa siromaštva porasla je s 5,5% na 24,2% stanovništva. 

Sukob u Gazi uzrokovao je katastrofalne ekonomske posljedice za lokalno stanovništvo i infrastrukturu. Gaza je doživjela pad BDP-a od čak 86% u prvom kvartalu 2024. godine, dok je ekonomija Zapadne obale pala za 25%. Ovaj dramatični pad ekonomske aktivnosti praćen je gubitkom oko 80% radne snage i padom BDP-a po stanovniku za gotovo 50%. Infrastrukturna šteta u Gazi procjenjuje se na 18,5 milijardi dolara, a nezaposlenost u palestinskim teritorijima dosegla je 57%

Regionalni ekonomski učinci

Sukob u Gazi ima značajne ekonomske posljedice i za susjedne zemlje. Ujedinjeni narodi procjenjuju da su prva tri mjeseca rata koštale Egipat, Jordan i Libanon 10,3 milijarde dolara. Egipat je posebno pogođen zbog poremećaja pomorskog prometa kroz Sueski kanal, uzrokovanog Houthi napadima u Crvenom moru kao odgovor na sukob. Ovi napadi preusmjerili su trgovinu između Azije i Europe, stvarajući nejednake ekonomske učinke za različite brodarske tvrtke i povećavajući troškove pomorskog transporta. Sukob je 1,8 milijuna ljudi gurnuo u ekstremno siromaštvo, uzrokujući humanitarnu krizu koja će zahtijevati značajnu međunarodnu financijsku podršku za obnovu i stabilizaciju. Izraelski ekonomski troškovi rata također su značajni i premašili su 67 milijardi dolara. Iako su regionalni učinci izvan same Palestine bili relativno ograničeni zahvaljujući financijskoj podršci međunarodnih institucija, dugoročne posljedice za regionalnu stabilnost i ekonomski razvoj mogle bi biti značajne.

Ekonomske implikacije sukoba u Kašmiru

Dugotrajni sukob u Kašmiru između Indije i Pakistana, iako trenutno nižeg intenziteta od prethodna dva, također ima značajne ekonomske posljedice, posebno za regionalni razvoj i bilateralnu trgovinu. Sukob u Kašmiru doveo je do bijega kapitala i značajno otežao privlačenje investicija u regiju. Bilateralna trgovina između Indije i Pakistana drastično je pala s 2,41 milijarde dolara u 2018. godini na samo 1,2 milijarde dolara lani. Ovo smanjenje trgovinske razmjene značajno je ograničilo ekonomski potencijal cijele regije, koja bi mogla imati znatno veću ekonomsku aktivnost u uvjetima mira.

Procjenjuje se da bi potencijalni vojni sukob mogao koštati Indiju oko 1 milijarde dolara dnevno, dok su pakistanska sredstva znatno ograničenija. Indija ima znatno veći obrambeni proračun (75 milijardi dolara) i devizne rezerve (686 milijardi dolara) od Pakistana (7,64 milijarde dolara za obranu i 16 milijardi dolara deviznih rezervi). Ova asimetrija ekonomske moći dodatno komplicira sukob i povećava napetosti između dvije nuklearne sile.

Sektorski utjecaji i infrastrukturna šteta

Kašmirska infrastruktura pretrpjela je značajna oštećenja, a vitalni sektori poput turizma, poljoprivrede i tehnologije značajno su pogođeni dugotrajnim sukobom. Procjenjuje se da su samo internetski prekidi 2019. godine uzrokovali ekonomske gubitke od 2,4 milijarde dolara. Pakistanski farmaceutski sektor posebno je ranjiv na eskalaciju sukoba, što bi moglo dodatno pogoršati ekonomsku situaciju u zemlji koja se već suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima.

Komparativna analiza ekonomskih učinaka sukoba

Usporedba ekonomskih učinaka ova tri sukoba otkriva značajne razlike u njihovom utjecaju na globalnu ekonomiju, ali i neke zajedničke obrasce koji osvjetljavaju općeniti ekonomski utjecaj oružanih sukoba. Ukrajinski sukob zahtijeva daleko najveće troškove obnove, procijenjene na 486 milijardi dolara tijekom sljedećeg desetljeća. Za usporedbu, infrastrukturna šteta u Gazi procjenjuje se na oko 18,5 milijardi dolara. Međutim, relativni pad ekonomske aktivnosti najdramatičniji je u Gazi, koja je doživjela pad BDP-a od čak 86% u jednom kvartalu i gubitak 80% radne snage, što pokazuje intenzitet razaranja na manjem geografskom području.

Ukrajinski sukob ima najširi globalni ekonomski utjecaj zbog središnje uloge Ukrajine i Rusije u globalnim lancima opskrbe hranom i energijom. Sukob u Gazi ima značajan regionalni utjecaj, posebno kroz poremećaje pomorske trgovine u Crvenom moru, ali njegov globalni učinak je ograničeniji. Kašmirski sukob ima najmanji globalni ekonomski utjecaj, ali predstavlja značajan rizik zbog nuklearnog potencijala obje zemlje i mogućnosti eskalacije koja bi mogla imati značajne regionalne, pa čak i globalne posljedice.

Opći ekonomski trošak sukoba

Istraživanja pokazuju da prosječni ekonomski trošak nasilja u deset najjače pogođenih zemalja sukobima u svijetu iznosi 41% njihovog BDP-a, dok u deset najmirnijih zemalja taj trošak iznosi samo 3,9% BDP-a20. Ova dramatična razlika ilustrira ogromni ekonomski potencijal koji se gubi kroz sukobe i nasilje. Globalni ekonomski utjecaj nasilja procjenjuje se na oko 14,4 bilijuna dolara, što predstavlja značajan dio svjetskog BDP-a20. Kumulativni učinak ovih sukoba, zajedno s drugim geopolitičkim tenzijama, ima značajne dugoročne implikacije za globalnu ekonomiju i međunarodne ekonomske odnose.

Međunarodni monetarni fond (MMF) drastično je smanjio prognozu globalnog rasta za 2025. godinu na 2,8%, što bi bio najsporiji rast od pandemije COVID-19 i druga najgora brojka od 2009. godine. MMF je također smanjio svoju procjenu za 2026. godinu na 3%, što je pad od 0,3 postotna boda. Ove revizije odražavaju rastuću zabrinutost za globalnu ekonomsku stabilnost u svjetlu rastućih geopolitičkih tenzija i trgovinskih ratova.

Sukobi u Ukrajini, Pojasu Gaze i Kašmiru jasno pokazuju kako oružani sukobi imaju značajne i dalekosežne ekonomske posljedice koje se protežu daleko izvan granica samih zemalja u sukobu. Ovi ratovi remete globalne lance opskrbe, doprinose inflacijskim pritiscima, usporavaju ekonomski rast i povećavaju ekonomsku nesigurnost na globalnoj razini.

Ukrajinski sukob ima najširi globalni ekonomski utjecaj zbog središnje uloge Ukrajine i Rusije u opskrbi hranom i energijom, s procijenjenim troškovima obnove od gotovo 486 milijardi dolara. Sukob u Gazi uzrokovao je devastaciju lokalnog gospodarstva s padom BDP-a od 86% i značajnim regionalnim ekonomskim posljedicama. Kašmirski sukob, iako trenutno nižeg intenziteta, predstavlja značajan rizik zbog nuklearnog potencijala Indije i Pakistana i već je uzrokovao značajan pad bilateralne trgovine.

Kumulativni učinak ovih sukoba doprinio je smanjenju globalnih ekonomskih prognoza, s MMF-om koji je smanjio predviđeni globalni rast za 2025. godinu na samo 2,8%. Dugoročno, ovi sukobi mogli bi doprinijeti značajnim strukturnim promjenama u globalnoj ekonomiji, uključujući potencijalno smanjenje ekonomske globalizacije i fragmentaciju globalnih trgovinskih i financijskih mreža.

Ovi nalazi naglašavaju ogroman ekonomski potencijal koji se gubi kroz sukobe i nasilje, s prosječnim ekonomskim troškom nasilja od 41% BDP-a u najjače pogođenim zemljama, u usporedbi s samo 3,9% u najmirnijim zemljama. Ovo jasno ukazuje na važnost mira i stabilnosti kao preduvjeta za održivi ekonomski razvoj i prosperitet.