Voda, koja je nekoć smatrana neiscrpnim resursom, postaje sve rjeđa i vrijednija na globalnoj razini. Stručnjaci diljem svijeta upozoravaju da bi voda mogla postati glavni izvor geopolitičkih tenzija i sukoba u 21. stoljeću. Tri uzastopna glavna tajnika UN-a izrazila su zabrinutost oko mogućih sukoba oko vode, što pokazuje ozbiljnost ove prijetnje, piše divaenvitec.com.

Statistike i predviđanja

Trenutno stanje globalne dostupnosti vode alarmantno je. Prema podacima UN-a, 2,2 milijarde ljudi još uvijek nema pristup sigurno upravljanoj pitkoj vodi, dok 3,5 milijardi ljudi nema pristup sigurno upravljanom sanitarnom čvoru, javlja un.org. Do 2050. godine tri od četvero ljudi u svijetu moglo bi biti pogođeno utjecajima suše.

Istraživanja pokazuju da se broj sukoba povezanih s vodom značajno povećava. Pacifički institut dodao je 347 novih slučajeva oružanih sukoba povezanih s vodnim resursima i vodnim sustavima u 2023. godini u svoju kronologiju vodnih sukoba. 
Najugroženija područja

Europska komisija identificirala je pet najranjivijih žarišnih točaka u svijetu gdje bi "hidro-politička pitanja" mogla dovesti do geopolitičkih tenzija. Ova područja uključuju sljedeće rijeke:

- Nil - gdje izgradnja Velike etiopijske renaissance brane (GERD) povećava rizik od sukoba između Etiopije i Egipta
- Ganges-Brahmaputra - gdje više država dijeli vodne resurse
- Indus - gdje Indija i Pakistan imaju dugotrajne sporove oko vodnih prava
- Tigris-Eufrat - gdje izgradnja brana u Turskoj smanjuje protok vode nizvodnim zemljama, pogoršavajući kritične uvjete vode u Iraku i Sirij
- Colorado - gdje sedam američkih država, uključujući Kaliforniju, bori se oko opskrbe vodom

Klimatske promjene kao akcelerator

Klimatske promjene značajno pogoršavaju situaciju s vodom. Afrika je posebno pogođena - klimatske promjene su nedvojbeno primarni uzrok nesigurnosti vode na kontinentu, javlja Greenpeace. Nepredvidljivi meteorološki uzorci i intenzivni vremenski događaji čine da 250 milijuna ljudi u Africi pati od visokih razina vodnog stresa, a predviđa se da će do 2030. godine do 700 milijuna ljudi biti raseljeno zbog vodnog stresa.

Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, koji je već najvodnije stresirana regija u svijetu, klimatske promjene pojačavaju nesigurnost vode povećanjem učestalosti i ozbiljnosti suša.

Vodni ratovi nisu novi fenomen u ljudskoj povijesti. Zapisi o sukobima povezanima s vodom sežu 4000 godina unazad do Sumerije, gdje su se susjedni gradovi-države Umma i Lagaš borili oko vode i navodnjavavih zemljišta. Baza podataka o vodnim sukobima navodi 551 takvo povijesno događanje.

Među značajnijim slučajevima kroz povijest možemo navesti:
- Trovanje vode heleborom tijekom opsade Kirre (595-685. pr. Kr.)
- Rimsko isušivanje izvora tijekom opsade galskih utvrda (51. pr. Kr.)
- Razbijanje nasipa rijeke Žute od strane Ming dinastije (1642.)

Mogućnost kooperacije i mira

Unatoč alarmantnim prognozama, postoje pozitivni primjeri kako voda može biti instrument mira umjesto sukoba. Konvencija o vodi usvojena 1992. u Helsinkiju, služi kao mehanizam za jačanje međunarodne suradnje u održivom upravljanju i zaštiti prekograničnih voda.

Nekoliko uspješnih slučajeva suradnje uključuje:
- Peru i Ekvador, zemlje s poviješću vojnih sukoba, udružile su se u izradi karata prekograničnih riječnih bazena Zarumilla i Catamayo-Chira
- IUCN-ov BRIDGE projekt pokazao je kako prekogranično upravljanje vodom ne samo da koristi vodnoj sigurnosti već i potiče dijalog, mir i suradnju čak i u geopolitički nestabilnim regijama
- Više od 300 rijeka i 500 vodonosnika prelazi političke granice širom svijeta, a mnogi od njih imaju kooperativne aranžmane

Vjerojatnost budućih vodnih ratova

Istraživači stavljaju šanse za izbijanje vodnih ratova na 75 do 95% u sljedećih 50 do 100 godina. Međutim, znanstvenik Fabio Farinosi iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije naglašava da "ovisi o tome koliko su dobro pripremljene i opremljene zemlje za suradnju".

Voda će vjerojatno biti značajan faktor u budućim sukobima, ali to nije neizbježno. Ključ je u međunarodnoj suradnji, diplomaciji vode i proaktivnom upravljanju ovim dragocjenim resursom.

Budućnost će ovisiti o tome hoćemo li vodu koristiti kao alat za stvaranje mirnijeg i prosperitetnijeg svijeta za sve ili ćemo dopustiti da postane izvor sukoba. Vrijeme za djelovanje je sada, prije nego što postane prekasno.