Don Mihovil Kurkut: Papa Franjo je bio direktan i samo ime koje je izabrao, to je već bio program
- Redakcija
- 21 travnja
- 3 minute

Jutros oko pola 8 preminuo je poglavar Katoličke crkve, papa Franjo. Ostat će upamćen kao vjerski vođa koji je obacivao privilegije i luksuz postavljajući tako primjer drugima, a pogotovo nekim kardinalima. Posebnu pozornost posvećivao je siromašnima, izbjeglicama, marginaliziranim skupinama društva. Želio je izgraditi inkluzivniju i manje osuđujuću Crkvu što je u određenoj mjeri i uspio.
O papi Franji, njegovim porukama i pontifikatu, načinu na koji je mijenjao Katoličku crkvu Media servis je razgovarao s don Mihovilom Kurkutom. Za neke je bio previše liberalan, za druge previše konzervativan, ali naznačio je jedan novi put Crkve, rekao im je.
"Jedna Crkva koja izlazi, jedna Crkva koja je bliska ljudima, jedna Crkva koja je poljska bolnica, jedna Crkva koja živi Isusovim životom, diše evanđelje. Franjo će ostaviti trag koji se neće lako izbrisati. Koji god papa će doći sada, ja mislim da je nekako zacrtao jedan put Crkvi koji na neki način je od sada na dalje neupitan."
Papa Franjo isticao se time što se odricao privilegija i luksuza postavljajući primjer kardinalima za koje je rekao da žive kao prinčevi. Bio je neformalan u svojim javnim nastupima, u skladu sa svojim papinskim imenom naglasak je stavljao na patnje siromašnih, pozivao je na prihvaćanje LGBT osoba rekavši da su i oni djeca božja. Don Kurkut ističe da papa Franjo nije previše mario za etikete.
"Siguran sam da je Vatikan imao velikih problema s njim jer jednostavno on se ponašao slobodno. Pa evo do zadnjih dana, mislim, on je jučer bio vani, on je jučer napravio đir. Svaki put kada je mogao pobjeći, pobjegao je. Znamo iz provjerljivih izvora da više puta je on to učinio baš na svoju ruku. Njegovi suradnici nisu uspijevali njega obuzdati, zaustaviti jer bio je slobodan."
Jezik pape Franje je bio jednostavan i svatko ga je mogao razumjeti, nastavlja don Kurkut pa povlači paralelu s nekim njegovim prethodnicima.
"Ako se sjetimo malo Benedikta, ako se sjetimo i Ivana Pavla II. njihov jezik je bio puno teži, puno zamršeniji, puno znanstveniji na neki način. Franjo je bio direktan i samo ime koje je izabrao, to je već bio program. Nijedan papa do sada se nije usudio uzeti to ime. On ga je uzeo i to ne po Franji Ksaverskom koji je bio veliki isusovački misionar nego po svetom Franji Asisškom. Po jednom svecu koji je pokušao svojim životom promijeniti Crkvu."
I doista je donekle promijenio Katoličku crkvu, a tu promjenu je predvodio vlastitim primjerom.
"On nije htio živjeti u papinskoj palači. On je rekao: "Ne, hvala". Tu palaču je koristio samo da bi primio svjetske vođe, ali on je živio u jednom apartmanu u kući koja prima druge svećenike i druge biskupe. On je želio biti blizak ljudima."
Jednostavan i skroman kako u životu, tako i u smrti.
"On je pojednostavio neke stvari i zatražio da njegov sprovod bude puno jednostavniji nego što je bilo do sada."
Kurkut je objasnio proceduru koja stupa na snagu kada papa umre. Prva stvar koja se radi je uništavanje papinskog prstena.
"Njegov prsten je zapravo pečatnjak. Na neki način po tom pečatu se mogu donositi odluke. Znači, kada se shvati da je papa umro kardinali koji su zaduženi moraju doći do tog prstena i uništiti ga. To se već učinilo jutros jer vijest je iscurila kasnije nego što je uobičajeno. Znači da je ta procedura obavljena. Crkva će sada devet dana žalovati, pokopat će papu, a zatim će se sazvati konklava."
Objašnjava da će se sazvati svi kardinali, a novog papu će moći birati samo oni starosti do 85 godina što je polovica od kardinalskog zbora.
"Tu je često puno kalkulacija ljudskih, ali s druge strane vidjeli smo da su zadnje konklave nas dosta iznenadile jer nismo često očekivali ovakve rezultate. Često kada se po novinama neke kardinale puno gura očito to je znak da ti neće biti. Jednostavno, tu postoji jedna logika koja je malo drugačija od onih kako mi, oni vanjski, gledamo na to."
Don Kurkut očekuje da bi novi papa mogao biti izabran za otprilike mjesec i pol.
Ako imate priču javite se na urednik@kodex.hr.