Dok svijet pozorno prati hoće li doći do mirnog okončanja rata u Ukrajini, energetski stručnjak Davor Štern u intervjuu Media servisa poručuje da bi u slučaju ublažavanja europskih sankcija trebalo dogovoriti fiksirane cijene nafte i plina.

"Cijene neće pasti, ali ne bi trebale rasti," kaže Štern s kojim smo razgovarali i o stanju u Srbiji, JANAF-u i MOL-u.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. poremetila je globalnu energetsku opskrbu, a sada, gotovo četiri godine kasnije, već se počelo pričati o tome što će donijeti moguće primirje. Energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern u Intervjuu Media servisa tvrdi: "To je pitanje za milijun dolara".

"Ukoliko dođe do primirja najavljeno je da će doći do ublažavanja sankcija. Znači li to da će se Europa opet otvoriti uvozu nafte i plina iz Rusije, bojim se, s obzirom na stav nekih zemalja EU, pogotovo ovih velikih, da ne trebaju rusku naftu i plin, a i istovremeno nedostatak ruske nafte i plina je njima prouzročio velike ekonomske poteškoće, a nama isto. Mi plaćamo skuplji LNG, umjesto da dobivamo jeftini plin iz Rusije."

Ukolika bi ruska nafta i plin potekli, Štern se nada da će europski političari dogovoriti dugoročnu cijenu, mimo burze:

"Ja se nadam da će u Europi prevladati nekakav zdrav razum da se onda s Rusijom već razgovara o tome, da ide neka odšteta Europi, da se fiksiraju cijene nafte i plina na dugi rok i da onda svi uživamo te blagodati energetike koje Rusija danas i tako prodaje po tim cijenama. Ne bi bilo smisla da Rusi sad prodaju po 50 dolara barel i da onda odjednom skoči na 70 dolara zato jer će se umiješati ti vanjski tržišni faktori koji više i nisu tržišni, nego čisto kladioničarski."

Može li to dovesti do pada cijena?

"Ne mislim da će cijene pasti, ali u najboljem slučaju neće više rasti, a u plinu bi mogle pasti ukoliko opet dođe do toka plina iz Rusije prema Europi."

Paketi sankcija Europske unije prema Rusiji redali su se iz mjeseca u mjesec, puno se govorilo o tome da je Europa preovisna o ruskim energentima - hoće li se sada nakon ovog višegodišnjeg sukoba stvari promijeniti ili ćemo sve zaboraviti i vratiti se na staro?

"Ja sam osobno malo razočaran u Europu. Ja sam očekivao Europu ako jednu zemlju koja će imati zajedničku politiku, zajedničku strategije. Naime i logično jer Europa dok ne funkcionira kao jedno zajedničko tržište, onda Talijani koji dobivaju plin iz Alžira nisu tako zainteresirani za plin iz Rusije. Isto tako Španjolska, Portugal, Francuska koja ima nuklearne reaktore, istovremeno je Njemačka svoje zabranila, zatvorila. Takvo jedno nejedinstvo pristupa, nedostatak zajedničke strategije meni na neki način ljulja neku europsku budućnost."

Za to vrijeme, u susjednoj Srbiji predsjednik Aleksandar Vučić jučer je imao dramatično obraćanje naciji. Rafinerija nafte u Pančevu, jedina u Srbiji, obustavila je proizvodnju. Zbog američkih su sankcija ostali bez sirovine nafte, a kako Vučić kaže, ako američka Vlada u iduća tri dana ne odobri produljenje licence bit će još većih problema. Mislite li da će dobiti zeleno svjetlo iz SAD-a?

"Ukoliko dođe do primirja, a to bi se moralo dogoditi u idućih nekoliko dana, mislim da bi upravo taj dio mogao biti jedan od prvih popuštanja u odnosu na Rusiju, jer tu Srbija nije direktno, ona ne kupuje rusku naftu, ona samo dobiva naftu u rafineriju koja je u većinskom vlasništvu ruske kompanije. Tu bi možda mogao biti nekakav iskorak Amerike prema sankcijama za Srbiju."

Štern poručuje da Srbija i dalje ima strateške zalihe, a derivate može dobivati i iz Mađarske. Kada je riječ o poziciji Hrvatske poručuje:

"Imamo rafineriju koja može dobivati naftu iz cijelog svijeta, međutim nažalost mi ne upravljamo radom te rafinerije, time se upravlja iz Budimpešte i tu vidim neku budućnost da se hrvatska politika konačno odredi prema tome i kaže ‘dragi prijatelji vi jeste na neki način vlasnici većinskog paketa u INA-i, ali strateškim objektom, koji je strateški za jednu državu, će upravljati ta država u kojoj je taj objekt, a to je Republika Hrvatska i upravljanje rafinerijom koja je na teritoriju RH."

Što se tiče plina, Štern je pohvalio ulogu LNG terminala.

"Ukoliko potekne plin iz Rusije bit će upitno korištenje LNG-a jer je LNG uvijek skuplji od prirodnog plina, ali dobro da ga imamo jer se pokazalo kao mudra odluka da se prihvati LNG kao, ne supstitut za ruski plin, ali kao jedan novi pravac snabdijevanja koji prije nije postojao."

Proteklih tjedana puno se pričalo o otrovnim strelicama na relaciji MOL - JANAF. Mađarski šef diplomacija pred UN-om nazvao nas je ratnim profiterima i to zbog nepravednog povisivanja cijena transporta nafte, istovremeno tvrdeći da Jadranski naftovod nema kapacitete za kontinuiranu opskrbu potrebne količine nafte Mađarskoj.

"MOL igra jednu pametnu igru. Možda nije korektna sa političkog stajališta, ali s komercijalnog je -pokušava dobiti što jeftiniju naftu u svojim rafinerijama i jasno da to koristi kao argument da im se dopusti da uzimaju i dalje rusku naftu jer oni kao ne mogu prerađivati drugu naftu. Mogu, ali neće."

Kada se radi o Slovačkoj, Štern tvrdi da oni imaju određenu količinu nafte u naftovodu, ali ne mogu do nje doći:

"Jer ako nema nekoga tko u Omišlju pumpa naftu u sustav - ne može na drugom kraju cijevi ta nafta izaći. I to oni koriste kao argument, mislim da su i temeljem toga i dobili to produženje za rusku naftu na još godinu dana, ali kad bi radio naftovod prema Srbiji onda bi se to moglo riješiti. Isto tako ako bi MOL preuzimao naftu za svoje rafinerije onda bi ta nafta za Slovačku isto tako mogla poteći, a samo isključivo u slučaju da dođe nova količina nafte, novi tanker, jer za potisnuti naftu iz naftovoda treba doći nova nafta koja će biti potisnik količine koja se nalazi u cijevi."