Najveći ratni sukob u Europi od 2. svjetskog rata počeo je na današnji dan prije točno četiri godine. Iako je ruski agresor predvođen Vladimirom Putinom namjeravao svojom inačicom blitzkriega zauzeti ukrajinsku metropolu i strukture vlasti u roku od tri dana, to mu nije pošlo za rukom.

Rat, odnosno specijalna vojna operacija, kako ga Kremlj službeno naziva odnio je nebrojene živote, milijune Ukrajinaca pretvorio je u izbjeglice, a doveo je i do geopolitičkih preslagivanja čije posljedice će se još dugo osjećati.

Odjekivale su sirene diljem Ukrajine nakon što je Moskva pokrenula invaziju, a njene snage su počele nadirati iz Rusije, Bjelorusije i s anektiranog poluotoka Krima oko kojeg je sukob počeo još 2014. godine prije nego li se pretvorio u punokrvni rat. Ruski čelnik Vladimir Putin invaziju je pravdao navodnim pozivom u pomoć stanovnika ukrajinskog Donbasa gdje su pobuna ruskih separatista protiv vlasti u Kijevu i oružani sukob trajali već osam godina.

"Odlučio sam provesti specijalnu vojnu operaciju. (...) Njen cilj je zaštiti ljude koji su osam godina bili izloženi genocidu i zlostavljanju od strane kijevskog režima. Zbog toga ćemo težiti demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine i privest ćemo pravdi sve koji su počinili višestruke krvave zločine protiv civila uključujući ruske državljane."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tada se također obratio kako svojim sugrađanima tako i susjedima s druge strane granice. Rekao je da je uputio poziv Putinu, ali ga je dočekala tišina.

"Razdvaja nas više od 2.000 kilometara zajedničke granice. Duž te granice raspoređene su trupe. Gotovo 200 tisuća vojnika, tisuće vojnih vozila. Vaši vođe su odobrili da iskoračite na teritorij druge zemlje i taj korak mogao bi biti početak velikog rata na europskom kontinentu."

Dodao je da im ne treba ni hladni ni "vrući" niti hibridni rat. No, uslijedio je krvavi rat kakav Europa na svom tlu desetljećima nije vidjela. EU i SAD počeli su Ukrajincima slati oružje i novac kako bi se mogli braniti od okupatora. EU je većinski odlučila i postupno prekidati uvoz ruskih energenata što se pak nije svidjelo nekima poput Mađarske koja je opetovano sabotirala uvođenje sankcija Rusiji.

Tijekom godina koje su prolazile dodatni razdor oko ukrajinskog pitanja među zapadnim je saveznicima uzrokovala promjena vlasti u SAD-u. Donald Trump koji ne skriva svoje divljenje prema Putinu je rekao da bi mogao okončati rat u jednome danu. Uslijedilo je uskraćivanje američke vojne pomoći, Trumpov verbalni napad na Zelenskog u Bijeloj kući, a bilo je i sastanaka Trumpa s Putinom nakon kojih je došlo do još žešćih ruskih udara koji traju i dan danas dok se mir, unatoč pregovorima, i dalje ne nazire.

Prema podacima UN-a, gotovo je šest milijuna ukrajinskih izbjeglica koje su raseljene uglavnom diljem Europe. Rusi su prije sveopće invazije držali oko sedam posto ukrajinskog teritorija, a danas se ta brojka kreće oko 20 posto. Onaj najgori dio svakog rata, gubitak ljudskih života, ukupno je procijenjen na oko dva milijuna vojnika.