Carine i trgovinski sukobi ponovno su u središtu pozornosti svjetskog gospodarstva. Nakon razdoblja relativnog smirivanja, sve su češće najave novih ograničenja u međusobnoj trgovini između najvećih svjetskih gospodarstava, što izaziva zabrinutost na financijskim tržištima i među izvoznicima.

Najveći problem nisu samo izravne mjere, nego i lančani učinci koje one nose. Više carine obično znače skuplji uvoz, a time i veće troškove za tvrtke koje ovise o sirovinama, poluproizvodima i komponentama iz inozemstva. U konačnici, dio tog tereta često se prelije na potrošače kroz više cijene proizvoda i usluga.

Posebno osjetljiva ostaju gospodarstva koja su snažno oslonjena na izvoz, kao i industrije povezane s automobilskim sektorom, elektronikom, logistikom i energetikom. U takvom okruženju raste i neizvjesnost, jer tvrtke teže planiraju ulaganja, a tržišta reagiraju na svaku novu izjavu ili političku odluku.

Za europsko, ali i hrvatsko gospodarstvo, ovakve tenzije nisu daleka priča. Svako jače zaoštravanje trgovinskih odnosa može utjecati na cijene sirovina, narudžbe i konkurentnost domaćih tvrtki na stranim tržištima. Zato se carinski sporovi i dalje smatraju jednim od najvećih rizika za globalni ekonomski rast.