Globalna industrija tiskanih novina prolazi kroz duboku krizu koja postavlja pitanje njezina dugoročnog opstanka, pri čemu se digitalne alternative nameću kao jedino rješenje za preživljavanje u rapidno mijenjajućem medijskom krajoliku. Podaci pokazuju dramatičan pad prihoda od oglašavanja i prodaje, dok se izdavači sve više okreću digitalnim modelima poslovanja i inovativnim tehnologijama tiska na zahtjev.

Analiza PWC-a iz 2020. godine pokazuje alarmantne trendove za industriju novina na globalnoj razini. Prihodi od oglašavanja u novinama (tiskanih i digitalnih) trebali su pasti s 49,2 milijarde dolara u 2019. godini na 36 milijardi dolara u 2024. godini, što predstavlja pad od više od četvrtine (27%) u samo pet godina, piše pressgazette.co.uk. Ova projekcija pokazala se točnom, s najnovijim podacima iz 2024. godine koji potvrđuju kontinuirani oštri pad prihoda medijskih kuća od oglašavanja i distribucije.

Posebno zabrinjavajući je podatak da tiskani prihodi padaju brže nego što digitalni rast može nadoknaditi. Prihodi od prodaje novina na globalnoj razini također bilježe kontinuirani pad, s projekcije da će se smanjiti s 58,7 milijardi dolara u 2019. na 50,4 milijarde dolara u 2024. godini. Ipak, digitalni prihodi od pretplata pokazuju pozitivne trendove rasta, s povećanjem s 4,5 milijardi dolara u 2019. na 7 milijardi dolara do 2024. godine, što predstavlja složenu godišnju stopu rasta od 8,8%.

Situacija u Europi i ograničeni podaci o Hrvatskoj

U europskom kontekstu, Ujedinjeno Kraljevstvo služi kao pokazatelj trendova koji se mogu očekivati u drugim europskim zemljama. Podaci pokazuju da će se prihodi od oglašavanja u novinama u UK-u smanjiti s 1,499 milijardi dolara u 2019. na 1,058 milijardi dolara u 2024. godini. Još dramatičniji je pad broja zaposlenih novinara u britanskim medijskim kućama - između 2007. i 2019. godine broj je pao za 26%, s 23.000 na 17.000.

Nažalost, dostupni izvori ne pružaju specifične podatke o situaciji u Hrvatskoj, što predstavlja značajan nedostatak u razumijevanju lokalnih trendova. Međutim, s obzirom na to da se Hrvatska nalazi u širem europskom medijskom prostoru i dijeli slične ekonomske i tehnološke izazove s drugim zemljama regije, razumno je pretpostaviti da se suočava s podobnim problemima kao i ostale europske zemlje. Ipak, doznajemo primjerice da jedini hrvatski sportski dnevnik Sportske novosti ima dnevnu tiražu od svega oko 6.000 primjeraka.

Digitalna transformacija kao put preživljavanja

Sve više izdavača preispituje tradicionalne poslovne modele i eksperimentira s inovativnim pristupima. Jedan od obećavajućih pravaca je prelazak na digitalni tisak na zahtjev, koji već implementiraju kompanije poput Strome i KP Services na Jerseyju, javlja printweek.com. Ovaj pristup omogućuje tiskanje točno potrebnih količina novina, što smanjuje troškove i ekološki otisak zbog kraćih udaljenosti distribucije.

Moderna tehnologija digitalnog tiska, uključujući napredne inkjet web strojeve i pametne sustave poput Manroland Goss Web Systems "multivariable" FoldLine folder-a čini satelitske digitalne proizvodne centre za tiskanje nacionalnih i regionalnih novina sve više izvodljivom opcijom. Ovaj model omogućuje izdavačima brzo ponovno tiskanje i ažuriranje ako su potrebne dodatne kopije, što predstavlja značajnu prednost nad tradicionalnim velikim tiskarnama.

Budućnost tiskanih novina ne mora nužno značiti potpun nestanak, već radikalnu transformaciju industrije. Dok tradicionalni model velikih tiskara i masovne distribucije postaje ekonomski neodrživ zbog kontinuiranog pada naklada, digitalne tehnologije tiska na zahtjev i rast digitalnih pretplata pružaju nove mogućnosti preživljavanja. Ključ uspjeha leži u sposobnosti izdavača da se prilagode potpuno drugačijem poslovnom modelu, slično onom što su učinili izdavači knjiga s prelaskom na tisak na zahtjev. Za zemlje poput Hrvatske, praćenje europskih trendova i pravovremeno usvajanje novih tehnologija bit će presudno za održavanje vitalnosti lokalnog medijskog krajolika.