Uoči sutrašnjeg govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Europske unije, u Europskom parlamentu razgovarali smo s hrvatskim eurozastupnicima. Podsjetimo, očekuje se da će šefica EK-a govoriti o geopolitičkim izazovima, stanju u Gazi i Ukrajini, ali i o trgovinskom sporazumu između Europske unije i SAD-a.

"Ne očekujem puno. Vrlo sam kritičan prema Ursuli von der Leyen od početka. Mislim da vrijeme pokazuje da sam bio u pravu. Ljudi koji su doveli Europu u ovo stanje nisu oni koji će je izvesti na pravi put. Europska komisija u ovim pregovorima s Amerikom oko trgovine gotovo je pristala na sve što je Trump tražio. Čak je pristala šefica Europske komisije na neke obveze za koje nema ovlasti tako da su mnoge nacionalne države nezadovoljne sa ishodom tih pregovora.“
Potvrdio je Bartulica kako je ovoga ljeta pokrenuta inicijativa za prikupljanje potpisa za glasanje o nepovjerenju šefici EK.

"Ne vjerujem da će se na taj način skupiti potreban broj. Vrlo je teško zajednički nešto s ovakvom ljevicom zamisliti. Ali, naša kritika prema Komisiji će ostati. Rekao bih da naši gledatelji trebaju razumjeti da ne dolaze prvorazredni političari u Komisiju nego često ljudi koji su propali u matičnim zemljama i oni dobiju sinekure u Bruxellesu.“

Eurozastupnici raspravljali su sa šeficom EU diplomacije Kajom Kallas o mjerama EU-a za borbu protiv gladi u Gazi i potrebi za oslobađanjem talaca i postizanjem dvodržavnog rješenja. Rasprava bi trebala biti zaključena glasanjem o rezoluciji u četvrtak. Upitan je Bartulica kakvu rezoluciju očekuje.

"Teško je sada to točno predvidjeti, ali očekujem da će biti kritike i snažne prema Izraelu. I prijatelji Izraela teško mogu braniti što se odvija već mjesecima u Gazi, stradavanje nedužnih ljudi. Moja grupacija inače je sklona bila Izraelu pa i ovim argumentima koje su iznosili. Međutim, s vremenom rekao bih da Izrael gubi javno mnijenje, ne samo u Europi nego i šire, i da bi premijer Netanyahu trebao povući kočnicu.“

Komentirao je Bartulica i sve glasnije zahtjeve javnosti za pritisak na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Podsjetimo, prosvjedi koji su počeli u studenom prošle godine kada se srušila nadstrešnica pri čemu je poginulo 16 osoba, do kolovoza su uglavnom bili mirni, nakon čega su izbili nasilni sukobi.

"Stanje nije dobro. Vrlo sam jasan što se tiče Srbije. U hrvatskom je interesu ne samo da prizna krivnju za agresiju iz 90-ih već i da pristane isplatiti ratnu odštetu svim žrtvama iz Domovinskog rata.“