Svjetski oceani dosegnuli su najvišu prosječnu temperaturu otkad postoje moderna satelitska i računalna mjerenja. Prema podacima europske službe Copernicus, prosječna temperatura morske površine izvan polarnih područja 22. kolovoza iznosila je 21,1 °C, piše BBC.

Riječ je o dnevnom globalnom prosjeku za područje između 60 stupnjeva sjeverne i 60 stupnjeva južne geografske širine. U izračun nisu uključena polarna mora, a podaci se temelje na mjerenjima satelita, plutača i brodova te računalnoj analizi klimatskog sustava.

Srušen rekord iz 2024. godine

Novi rekord tek je neznatno viši od prethodnog. Dosadašnja najviša prosječna temperatura iznosila je 21,09 °C, a zabilježena je u ožujku 2024. godine, tijekom prethodnog snažnog fenomena El Niño.

Iako se razlika od nekoliko stotinki stupnja na prvi pogled čini malom, znanstvenici upozoravaju da je riječ o važnom pokazatelju zagrijavanja planeta. Prosječna temperatura 22. kolovoza bila je približno 0,67 °C viša od uobičajenog prosjeka za isto razdoblje, prema referentnim podacima za razdoblje od 1991. do 2020. godine.

Posebno zabrinjava činjenica da je rekord dosegnut u kolovozu. Oceani u tom dijelu godine uobičajeno nisu na najtoplijoj razini, što novi rezultat čini još značajnijim.

Kombinacija klimatskih promjena i El Niña

Na rekordne vrijednosti utječe više čimbenika. Dugoročno zagrijavanje uzrokovano emisijama stakleničkih plinova povećava količinu topline u atmosferi i oceanima, dok se u tropskom Pacifiku razvija novi El Niño, prirodni klimatski fenomen koji dodatno podiže globalne temperature.
Oceani pritom apsorbiraju velik dio viška topline nastalog zbog klimatskih promjena. Time ublažavaju dio zagrijavanja atmosfere, ali istodobno trpe sve veći pritisak.

Posljedice osjećaju morski ekosustavi

Toplija mora mogu imati ozbiljne posljedice za morski život. Povišene temperature povezane su s izbjeljivanjem koralja, promjenama staništa, ugibanjem pojedinih vrsta i pomicanjem ribljih populacija prema hladnijim područjima.

Zagrijavanje mora može utjecati i na ribarstvo, akvakulturu i turizam. Osim toga, topliji ocean može pridonijeti stvaranju snažnijih tropskih oluja i povećati količinu vlage u atmosferi, što može dovesti do obilnijih oborina i poplava.

Što to znači za Jadran?

Globalni rekord ne znači da će cijeli Jadran istodobno imati temperaturu od 21,1 °C jer je riječ o prosjeku velikog morskog područja, a lokalne temperature ovise o sezoni, dubini, strujama i vremenskim uvjetima.

Ipak, stručnjaci već godinama upozoravaju da se Sredozemlje zagrijava brže od mnogih drugih dijelova svijeta. Dugotrajni morski toplinski valovi mogu utjecati na riblji fond, kvalitetu mora, morske organizme i turističku sezonu.

Novi rekord stoga nije samo broj u klimatskoj statistici, nego još jedan znak da se oceani zagrijavaju i da posljedice klimatskih promjena postaju sve vidljivije.