Međuizbori u SAD-u pokazat će kako Amerikanci gledaju na dosadašnji mandat predsjednika Donalda Trumpa i njegovu administraciju. Popularnost mu je na rekordno niskom nivou, građane muče visoke cijene goriva i drugih životnih troškova, sve više ih brine i korupcija, a ni antiimgracijska politika nije pozitivno utjecala na Trumpovu popularnost. O svemu smo razgovarali s bivšom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić.

Na polovini mandata predsjednika Donalda Trumpa Amerikanci izlaze na međuizbore na kojima biraju svih 435 predstavnika u Zastupničkom domu i njih 35 u Senatu koji ukupno broji sto zastupnika. Republikanci trenutačno imaju vrlo tijesnu većinu u oba doma Kongresa, a ishod bi mogao potpuno promijeniti odnos snaga u Washingtonu i znatno utjecati na nastavak Trumpova mandata.

"Vjerujem da su ovo najvažniji izbori na polovini mandata u povijesti. Demokratska stranka istaknula je najekstremniju skupinu kandidata u američkoj povijesti. To su najopasniji kandidati koji su ikada predloženi. Vašim ćemo glasom odlučiti hoće li ti ekstremisti dobiti vlast ili ne."

S druge strane, demokrati su fokus okrenuli na građanima važne stvari. Kandidat za senatora u Michiganu, Abdul El-Sayed je s posljednjeg skupa poručio:

"Kada dođu po naša sindikalna prava, nećemo odustati. Kada dođu po naše zdravstvo, nećemo odustati. Kada dođu po naše škole, nećemo odustati. Kada dođu po naša reproduktivna prava, nećemo odustati. Kada dođu po naše susjede s agentima ICE-a, nećemo odustati."

Popularnost Donalda Trumpa je na rekordno niskim razinama ikada za jednog američkog predsjednika, kaže nekadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić za Media servis.

"I to pogotovo niska kada se radi o ekonomiji i načinu na koji on donosi odluke i odluke koje donosi vezano na ekonomiju, životni standard i ove stvari koje igraju vrlo veliku ulogu kada se ljudi opredjeljuju."

Sve ukazuje na to da bi demokrati mogli preuzeti većinu u Zastupničkom domu dok bi utrka za Senat mogla biti neizvjesnija, ali ne i nemoguća misija. Ipak, čak i ako demokrati uspiju doći do većine, njihova mogućnost da zaustave Trumpove poteze ovisila bi o tome koliku većinu imaju. Za dovoljno jaku većinu u Senatu demokrati bi trebali imati barem 60 od 100 mjesta. Pusić ne vjeruje da će do toga doći, ali ako bi osvojili oba doma...

"To bi učinilo drugi dio njegovog drugog i posljednjeg mandata, kao što oni često kažu, učinilo bi ga šepavim patkom. Drugim riječima, ne bi imao dovoljno stabilnu podršku da provodi svoju volju na ovaj način na koji je do sada to činio."

Podrška Trumpu osjetno je pala među latinoamerikancima koje je nekako uspio pridobiti da glasaju za njega na predsjedničkim izborima iako su tradicionalno podržavali demokrate. Politike koje je provodio prema toj demografskoj skupini sada bi ga mogle koštati.

"Ne samo deportiranja ljudi koji su ilegalno ušli nego i ljudi koji žive decenijama u Americi i bili su u procesu naturalizacije i tako dalje, a mnogi od njih su latinosi. Tako da to je okrenulo latinose od Trumpa i očekuje se da će se oni u velikoj mjeri vratiti demokratima."

Prema ispitivanju javnog mnijenja, 88 posto Amerikanaca smatra da je korupcija u SAD-u previše uzela maha, ističe Pusić. Predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona nedavno se moglo čuti kako plaši svoje kolege govoreći da će demokrati početi osnivati niz istražnih povjerenstava i provjeravati tko je i na koji način povećao svoje bogatstvo za vrijeme Trumpa. Tu su i pokloni iz drugih država koje je Trump prihvaćao bez zadrške.

"Ono što se događalo recimo, s poklonima stranih država, uzimanjem novaca za određene odluke koje su se donosile. To je neviđeno."

Tu su i sumnje na trgovanje insajderskim informacijama i milijarde koje su Trumpova familija i njima bliski ljudi zaradili. Neizbježna tema su i milijuni dokumenata Jeffrya Epsteina u kojima se Trumpovo ime spominje više desetaka tisuća puta. Ostaje za vidjeti i kako će se evenutalna pobjeda demokrata odraziti na odnose s Izraelom i rat koji je vlast Benjamina Netanyahua zajedno s Trumpovom administracijom pokrenula protiv Irana i uzrokovala svjetsku energetsku krizu. Što se tiče vlasti u Europi i saveznika u NATO-u s kojima je Trump ozbiljno narušio odnose, u fokusu će biti rat u Ukrajini i odnos prema režimu u Moskvi.