Bliži se nova školska godina, a s njome i zabrinutost roditelja za sigurnost djece. Porast vršnjačkog nasilja, sve veći broj nasilja u kojemu se koriste društvene mreže, ali i sama fizička sigurnost učenika rastuće su brige u školstvu, a Grad Zagreb protiv njih pokušat će se boriti novim mjerama.

Sedam godina nakon brutalnog napada na studenta na Sveučilišnom kampusu u Rijeci, suđenje četvorici maloljetnika koji su ga pretukli i opljačkali obustavljeno je, a napadači nikada nisu odgovarali. Iako je protiv njih pokrenut sudski postupak, Općinski sud u Rijeci još je ranije donio odluku o obustavi postupka. Počinitelji su u vrijeme napada bili mlađi maloljetnici. Suđenje je započelo tek 2020., a kako su napadači u međuvremenu navršili 21 godinu, više im ne može suditi sutkinja za mladež.

Taj slučaj nije iznimka, a sve češće pojavljuje se online nasilje, a društvene mreže koriste se za sekundarnu viktimizaciju, ali i kao platforma za objavljivanje snimki fizičkog nasilja. Na digitalizaciju nasilja upozorila je za Media Servis dogradonačelnica Zagreba Danijela Dolenec.

"Isključivanja, zastrašivanja, raspolaganja digitalnim materijalima, vrijeđanja. A drugo je tzv. uloga promatrača, a to mislim da je nešto što je činjenica hrvatskog društva, da smo pretolerantni na nasilje. A to je da smo skloni previdjeti i misliti da nije naše pitanje."

Zagreb je stoga ovaj tjedan imenovao povjerenstvo za izradu kurikuluma za Zdravstveni odgoj i obrazovanje. Ideja je da se napravi program za osnovne škole i drugi za srednje škole. Uz zdrave navike, ovisnosti i mentalno zdravlje, kurikulum sadrži i segment osvještenja o borbi protiv nasilja sa naglaskom na online svijet.

Dolenec ističe da su po pitanju borbe protiv nasilja ušli u suradnju s UNICEF-om u program koji se pokazao uspješnim u prevenciji. U njoj je fokus na digitalnom nasilju, projekt ističe kao pozitivnu praksu koja bi se uvodila kroz novi izborni predmet zdravstvenog odgoja, a važan je...

"Zato što uključuje cijelu školu. Upravo ta uloga promatrača, to može biti drugo dijete, ali može biti i domar, i spremačica ili nastavno osoblje, da se na neki način osnažuju svi u prepoznavanju toga što se zbiva. Mi smo sad u implementaciji tog programa, UNICEF ga pilotira u sedam škola."

No, to nisu jedine mjere vezane uz novu školsku godinu. Grad izdaje preporuku o zabrani korištenja mobitela u osnovnim školama, a iako ona sama po sebi neće riješiti problem vršnjačkog nasilja, Dolenec ističe:

"Samo uvođenje zabrane u školi neće automatski voditi boljim ishodima što se tiče ukupnog mentalnog zdravlja djece. Ali, mislimo da je korak u dobrom smjeru. Mislimo da je dobro reći: škola je mjesto gdje se uči i gdje se družimo uživo, a ne preko ekrana. Ali svejedno će i dalje biti potrebno dosta edukacije i osvještavanja da bi svi upoznali kako se oblici nasilja odvijaju u digitalnoj sferi."

Kombinirani su to koraci koji za cilj imaju pobrinuti se da slučajevi nasilja, poput onoga u Rijeci, ne budu tek dio statistike, već da postanu rijetka iznimka.