Pitanje migracija, a pogotovo onih ilegalnih, kao i paralelni proces starenja stanovništva goruće su teme u čitavom zapadnom svijetu. Pokazuju to i izbori u zemljama Europske unije, pa i oni završeni u SAD-u: na ovim pitanjima dobiva se ili gubi podrška birača, a profitiraju uglavnom oni koji naglašavaju spomenute probleme. Politički analitičari nazvat će takve "populistima", bilo da je riječ o desnim opcijama u EU ili Trumpu u SAD-u, no bili oni "populisti" ili pak "realisti" činjenica je da njihove poruke dopiru sve većeg broja glasača.

Hrvatska tu nije iznimka, naprotiv, godinama smo među vodećim zemljama na usporednim depopulacijskim listama, iako smo problema svjesni i bez potrebe za komparacijom. Uostalom, od neovisnosti Hrvatske, u nešto više od tri desetljeća, izgubili smo oko 900 tisuća stanovnika, bilo da se radi o migracijama ili prirodnim putem.

Broj rođenih (32.170 živorođene djece) prošle je godine bio najmanji u proteklih deset godina, što znači da su demografski bolje bile čak i one - pandemijske. Prosječna starost hrvatskog stanovništva porasla je na čak 44,4 godine, čime se nastavlja kontinuirano starenje stanovništva u Hrvatskoj. Ipak, zahvaljujući uvozu radne snage 2022. smo konačno zaustavili negativni migracijski saldo, iako se demografi, a ruku na srce i "obični stanovnici" teško mogu miriti s činjenicom da umjesto Hrvata statistiku popravljaju migrantski radnici iz Azije. 

Nespremni u procesu

Oni pesimistični, poput našeg demografa Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta upozoravaju da bi kroz tri desetljeća u našoj zemlji svaki četvrti stanovnik mogao biti - stranac (tu treba naglasiti da ne misli samo na migrantske radnike, već primjerice i veći broj dolazaka umirovljenika iz bogatijih zemalja). No, nisu to samo slike iz daleke budućnosti. Nedavno objavljena reportaža iz Vrgorca kaže da u gradu koji službeno ima 5.911 stanovnika (a prema procjenama u stvarnosti ih nema više od 4.000) boravi i 427 stranaca s radnim dozvolama. Dakle, udio već premašuje 10 posto.

"Našli smo se nespremni u ovom procesu, nemamo migracijsku ni integracijsku strategiju. Još imamo šansu ne ponoviti pogreške zapadnih zemalja te hitno donijeti zakon koji bi spriječio getoizaciju", naglasio je demograf.

Jurić je nedavno upozorio da je broj migrantskih radnika u Hrvatskoj veći od nacionalnih manjina, a što je posebno zabrinjavajuće, preciznih podataka o njihovom broju nema. Odnosno, otkrio je Jurić, u protekle četiri godine izdano je više od 400 tisuća radnih dozvola, dok je službene evidencije govore o približno 80 tisuća stranih radnika. Iako i Jurić, a i drugi naši demografi ukazuju na katastrofalne demografske politike i stihijski uvoz stranaca, treba reći i da se Vlada ove godine ozbiljnije pozabavila gorućim problemom. 

Proljetos je usvojen strateški dokument "Strategija demografske revitalizacije do 2033." teška 9,6 milijardi eura, a uskoro nas očekuje i donošenje dugo očekivanog Zakona o strancima. Drugi je "par rukava" što na rezulate demografskih politika, čak i ako su uspješne, treba čekati deseteljećima.