Velika je subota, dan uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. "Naziva ga se i danom velike šutnje", u Intervjuu tjedna Media servisa poručio je studenski kapelan don David Leskovar.

"Koja ide negdje od Velikoga petka do večeri Velike subote kad zapravo cijela liturgija eksplodira možemo reći u slavlju Vazmenoga bdjenja koje je možemo reći najljepša, najduža i najkompleksnija liturgija u cijeloj godini. Na Veliku subotu mi započinjemo slavlje zapravo često izvan crkve i to je blagoslovom ognja, blagoslovom plamena. Nakon toga na tom plamenu pali se uskrsna svijeća koja se blagoslivlja, koja predstavlja Krista uskrsloga. To svjetlo koje je zauvijek pobijedilo tamu grijeha, pobijedilo tamu smrti."

Sve to uvertira je u najveći kršćanski blagdan - Uskrs. Isus Krist tada je pobijedio smrt svojim uskrnućem. ‘To je središnja poruka kršćanstava, volim reći da je Uskrs velika i sveta provokacija‘, pojašnjava:

"Srce kršćanske vjere je prazan grob u koje je bilo položeno Isusovo mrtvo tijelo. Ja volim reći da je smrt jednom u povijesti pogriješilo svoju računicu. Jedan leš nedostaje, jedan mrtvac nije se odazvao pozivu smrti. Glavna poruka Uskrsa, a to je susret sa živim Isusom. Mi ne slavimo čovjeka koji je bio faca, koji je bio poznat, koji je bio velik. Isus je jedinstven po tome, a to je da je on živ i to je glavna poruka kršćanstva."

Za razliku od Božića kojeg naziva ‘slatkom pričom‘, Uskrs i dalje nije ‘iskomercijaliziran‘.

"Ovaj svijet ne zna što bi s Uskrsom, što bi s porukom da mrtav čovjek koji je bio položen u grob je uskrsnuo i danas je živ. I zato ja vjerujem da ovaj svijet ima poteškoću s tim slavljem i zato mi imamo problem taj blagdan tj. svetkovinu Uskrsa doživjeti možda manje nego Božić. Važnost Uskrsa za nas vjernike najljepše je sažeo sveti Pavao koji je rekao: ‘Ako Krist nije uskrsnuo, džaba nam sve ovo‘."

U rimskom Koloseju održan je tradicionalni Križni put tijekom kojeg je papa Lav nosio križ na svih 14 postaja, simbolično preuzimajući patnje ljudi diljem svijeta. Na obredu uz svijeće s tisućama katolika unutar rimskog Koloseja, čule su se molitve za ratnu siročad i deportiranu djecu imigranata, te upozorenja svjetskim vođama da će njihove odluke jednog dana suditi Bog. Meditacije su bile posvećene stradanjima ljudi, osobito žrtvama ratova i nepravdi, s naglaskom na Bliski istok.

Uskrs je čestitao i premijer Andrej Plenković. Poručio je da nas potiče da gradimo ozračje međusobnog poštovanja i razumijevanja te da jačamo solidarnost, osobito prema najranjivijima u našem društvu.

"Suočavamo se s nizom globalnih i sigurnosnih izazova koji utječu na svakodnevni život hrvatskih građana. Zato ćemo i dalje ustrajati u zalaganju za mir u svijetu i demokratske vrijednosti, uz očuvanje društvene kohezije i zaštitu standarda naših građana i gospodarstva."

Predsjednik Zoran Milanović pridružio se čestitkama i poručio da se tama nadvila nad cijelim svijetom.

"Ne možemo šutjeti o patnjama ljudi pogođenih ratovima u svijetu, kao što ne možemo biti ravnodušni prema nepravdama i teškoćama s kojima se suočavaju i hrvatski ljudi. Ali, nije dovoljno govoriti, brigu za čovjeka treba pokazati djelima koja će dati nadu i ohrabrenje. Kad briga za čovjeka prevlada, pobijedit će život i ljudskost koji jednako čine srž i kršćanske vjere i svjetovnih vrijednosti kojima težimo."

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković:

"U Uskrsu Krist nadvladava smrt, a to je središnje otajstvo kršćanske vjere i predstavlja istinski smisao za sve koji u Njega vjeruju. Isusova žrtva na križu najsnažnije je svjedočanstvo bezuvjetne ljubavi i darivanja za druge. Kao takva, vjernike poziva da i u vlastitim životima prepoznaju značaj služenja, solidarnosti i spremnosti na osobnu žrtvu. Stoga je osobito važno da u ovom blagdanskom ozračju, kada smo na poseban način posvećeni vlastitim obiteljima, ne zaboravimo na sve one koji su potrebiti naše pažnje, koji su ranjivi, usamljeni ili obeshrabreni. Sretan i blagoslovljen Uskrs!“.