Valentinovo - za jedne Dan zaljubljenih, za druge isprazan običaj. Provjerili smo što o 14. veljače misle građani, kupuju li poklone i kako izražavaju ljubav. Priliku koriste i trgovci, a prodaja cvijeća ruši rekorde. Državni zavod za statistiku je za Media servis otkrio zanimljive podatke, a građani su odgovorili i na pitanje - zašto ljudi sve stariji stupaju u brakove.

Teorija o Valentinovu je mnogo. Prema jednoj od legendi, svoje korijene vuče iz starog Rima i priče o svećeniku Valentinu koji je, unatoč zabrani cara Klaudija II., potajno vjenčavao vojnike, zbog čega je pogubljen i to upravo 14. veljače. No Valentinovo se s romantičnom ljubavlju počelo povezivati tek u srednjem vijeku. Provjerili smo kako građani provode Dan zaljubljenih:

"Dečko i ja volimo otići nešto fino pojesti, tak nekako obilježimo.", rekla je jedna djevojka, a druga je dodala:

"Ne bismo trebali biti robovi komercijalnih popularnih stvari poput kupovanja poklona u zadnji čas. Mislim da bi fokus trebao više biti na vremenu koje se provede zajedno, na trudu, na iskrenosti jer to je nešto što će stvarati uspomenu, a ne nekakva nekakva sitnica."

"Pokloni nisu toliko bitni, ali lijepo je kad dobiješ neku malu sitnicu iako mi uvijek muka u traženju savršenog poklona za dečka jer njemu nikad ništa ne treba pa me stavlja u tešku poziciju. Najbolje rješenje je da odemo na neki vikend u wellness jer nisu bitne materijalne stvari nego samo da taj dan budemo zajedno."

A jedna od prvih poveznica kada pričamo o poklonima jest cvijeće. Vlasnica jedne zagrebačke cvjećarnice nam je otkrila kakva je potražnja i jesu li cijene pristupačne:

"Prodaja cvijeća ide odlično. Najviše tulipani, narcise, ruže, pokoji skupi buketić. Kupuju i stari i mladi. Cijene jesu malo skuplje, ali svatko si može priuštiti cvijetak kao znak pažnje."

Povodom dana zaljubljenih interesantne podatke su za Media servis otkrili iz Državnog zavoda za statistiku. Ravnateljica Lidija Brković ističe da iako je veljača mjesec ljubavi, to ipak nije mjesec u kojem se parovi odlučuju na sklapanje braka već su to srpanj i rujan. Naglasila je da se prema podacima broj sklopljenjih brakova drastično smanjuje u odnosu na podatke iz 1960. godine kada je sklopljeno preko 36 tisuća brakova.

"Što nije slučaj samo u Republici Hrvatskoj to je slučaj i u cijelom svijetu recimo i posebice u Europi. Značajan pad broja sklopljenih brakova zabilježen je 2020. godine, ali to i ne čudi s obzirom da su tada na snazi bile pandemijske mjere. Prema zadnjem podatku onom za 2024. godinu sklopljeno je 17.206 brakova."

Parovi se kroz desetljeća sve kasnije odlučuju za stupanje u brak:

"Tako primjerice 1970. godine prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka bila je 21,6 godina, a ženika 25,5 godina. 2024. godine ta dob kod nevjeste povećala se na 29,8 godina, a kod ženika na 32 godine."

Jedna građanka je o tome rekla:

"Mislim da većina ljudi želi život dovesti u red prije nego krenu u brak i stvaranje obitelji."

Iz Državnog zavoda za statistiku su otkrili još jedan interesantan podatak:

"Napomenula bih da se u 2024. godini čak 95 ženika odlučilo na sklapanje braka u dobi od 75 i više godina, a nevjesta 23. Pa evo i statistika naša potvrđuje da za ljubav nikad nije kasno."