Sljedeće subote više od 180 zemalja obilježit će u Sat za planet Zemlju. Zaštita prirode i okoliša mora postati globalna tema jer situacija je alarmntna, upozoravaju organizatori, a kao nositelji promjene nameću se mladi.

Petra Boić Petrač iz WWF Adria objasnila je kako je sve počelo:

"Akcija je nastala kao reakcija stanovništva u Sydneyu u Australiji jer su željeli nenako podići buku i pokazati da su i oni ovdje da im je stalo do klimatskih promjena, da mole donositelje odluka da naprave nešto. To je bilo uoči onog prvog klimatskog summita u Kopenhagenu 2008. godine."

Rekla je Boić Petrač i dodala:

"Hrvatska je tu prisutrna od 2010. Prošle godine gotovo 70-ak gradova je sudjelovalo u toj akciji."

Stoga Boić Petrač poziva jedinice lokalne samouprave:

"Da isključe dekorativnu ili javnu rasvjetu u svojim središtima, na prepoznatljivim trgovima, znamenitostima i da se priključe u još jedan sat za planet zemlju zajedno sa 180 i nešto zemalja iz cijeloga svijeta."

Svjesna je da je ova akcija simboličnog tipa:

"To što mi isključimo svijetlo na jedan sat to nije zbog štednje energije niti zbog svjetlosnog onečišćenja, to veze sa time nema. To je doslovce da isključimo jedan sat svjetla i da upalimo lampice u svojim glavama. Da pokušamo razmisliti kako ćemo mi osobno smanjiti svoj otisak na planet, kako ćemo se pobrinuti da klimatske promjene ili gubitak bio raznolikosti ne djeluju na naš planet i da nam osiguraju da i dalje imamo lijepu prirodu."

A da je budućnost ugrožena pokazuju brojke:

"Mi smo od 1970. godine uspjeli postići jedan katastrofalan broj. Riječ je o 73 posto populacije, vrsta smanjile su se na našem planetu. Broj je izuzetno zastrašujuć tim više što se vidi jedan veliki rast unazad 15-ak godina taj broj je porastao sa 50 na 73 posto, a ako gledamo u slatkovodne eko sustave došli smo čak do 85 posto."

Trenutna globalna situacija ovu krizu još produbljuje naglašava Boić Petrač.

"Dokle god se ratovi održavaju i dok je god kriza na Bliskom istoku ili Ukrajini tema broj jedan mi ćemo konstantno ići korak dva unatrag, a ne unaprijed. Naš fokus bi trebao postati klimatske promjene i gubitak bio raznolikosti jer upravo su te dvije teme ujedno i najveća prijetnja čovječanstvu u ne tako dalekoj budućnosti."

Kao nositelji toliko bitne promjene u cijelom svijetu nameću se mladi. Radi se o najaktivnijoj društvenoj skupini u ovoj borbi.

"U Hrvatskoj ali i u EU svjest o tome da bismo trebali učiniti nešto za planetu je među mladima prisutna i štoviše rekao bih da je to jedna od njihovih najizraženijih briga što ne treba niti čuditi. Naime, svijet u kojem živimo je sve više pod pritiskom ugroze i mladi to vide i stalo im je."

Rekao je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić za Media servis dodajući kako mladi u Hrvatskoj kaskaju po pitanju aktivizma za vršnjacima iz Europe.

"U zapadnijim zemljama su mladi puno aktivniji. Štoviše, uključuju se u različite građanske inicijative, postoje i religijske inicijative za to da se učini dobro vezano za okoliš. U Hrvatskoj ta podrška je više deklaratorna. Međutim, ima i onih koji su zapravo voljni učiniti nešto. Kada govorimo o tome što su voljni, voljni su potpisati peticiju, voljni su na nekin način reći da im je to važno, a trebali bimo učiniti sve da mlade još više aktiviramo, ne samo o ovom pitanju nego i o brojnim drugim pitanjima."

Zbog svega navedenog Boić Petrač za kraj poručuje:

"Svi zajedno se moramo trgnuti i nešto promjeniti. Ne možemo nastaviti samo uzimati, moramo i nešto dati ovom planetu, a dati ćemo mu tako da stanemo na loptu."