Tehnološka revolucija predvođena umjetnom inteligencijom, automatizacijom i robotizacijom nezaustavljivo mijenja globalnu ekonomiju. Dok se u Europi i Hrvatskoj otvaraju neka sasvim nova radna mjesta, mnoga tradicionalna zanimanja broje svoje zadnje dane. Analitičari procjenjuju da će do 2035. godine tržište rada izgledati neprepoznatljivo, a određene profesije u potpunosti će otići u povijest.

Ubrzani razvoj velikih jezičnih modela, napredne robotike i digitalnih platformi u posljednjih nekoliko godina jasno je pokazao u kojem smjeru idemo. Više nije pitanje hoće li tehnologija zamijeniti ljudski rad u određenim sektorima, nego kada.

Za Hrvatsku i ostatak Europe idućih desetak godina donosi bolno, ali neizbježno restrukturiranje radne snage. Donosimo pregled zanimanja koja će do 2035. godine najvjerojatnije u potpunosti nestati ili se svesti na statističku pogrešku.

1. Administrativni i uredski poslovi (Unos podataka, tajnici, knjigovođe)
Ovo je sektor koji će pretrpjeti najbrži i najžešći udarac. Poslovi koji uključuju ponavljajuće zadatke, strukturiranje tablica i unos podataka već danas masovno prelaze u ruke softverskih rješenja.

Knjigovođe i računovođe nižeg ranga: Automatizirani programi već sada mogu sami skenirati račune, knjižiti ih i generirati porezne izvještaje. Do 2035. godine potreba za ljudskim faktorom u bazičnom knjigovodstvu praktički će nestati; opstat će tek visokokvalificirani financijski savjetnici.

Administratori i operateri u pozivnim centrima: Korisnička podrška prebacuje se na napredne AI agente koji mogu istovremeno komunicirati s tisućama klijenata, rješavati probleme i odgovarati na upite bez stanke i u bilo koje doba dana.

2. Tradicionalna maloprodaja i blagajnici
Trend koji je započeo uvođenjem samoposlužnih blagajni u hrvatskim supermarketima do 2035. godine doživjet će svoj vrhunac.

Blagajnici: Trgovine bez blagajni (poput modela Amazon Go), gdje kupac samo ulazi, uzima artikle i izlazi dok mu sustav automatski skida novac s računa putem senzora i kamera, postat će standard u cijeloj Europi.

Agenti u bankama i putničkim agencijama: S obzirom na to da se sve usluge – od podizanja kredita do planiranja i uplate putovanja – obavljaju online u nekoliko klikova, fizičke poslovnice s ljudskim osobljem postat će luksuz i iznimka.

3. Logistika i prijevoz (Skladištari, vozači na fiksnim rutama)
Europska unija snažno gura digitalizaciju i automatizaciju transportnih lanaca, što će izravno utjecati na milijune radnika.

Radnici u skladištima: Veliki logistički centri već danas prelaze na potpuno robotizirane sustave u kojima strojevi sortiraju, pakiraju i prenose robu brže i preciznije od ljudi.

Vozači u kontroliranim uvjetima: Iako je potpuna autonomija vozila u kaotičnom gradskom prometu još uvijek tehnički i pravno komplicirana, vožnja na fiksnim i izoliranim rutama (poput unutarnjeg tvorničkog transporta, vlakova podzemne željeznice, pa i pojedinih autocesta) do 2035. godine bit će u potpunosti automatizirana.

4. Tisak i tradicionalni medijski tehnički poslovi
Digitalizacija je odavno uzdrmala medijski sektor, ali iduće desetljeće donosi finalni udarac za stare formate. Poslovi slaganja tiska, korekture, pa čak i bazičnog prevođenja tehničkih tekstova ili pisanja jednostavnih izvještaja (poput vremenske prognoze ili burzovnih indeksa) već su prešli u domenu umjetne inteligencije.

Specifičnost Hrvatske: Gdje smo mi u toj priči?

Hrvatska će ove promjene osjetiti s malim zakašnjenjem u odnosu na tehnološki najnaprednije zemlje poput Njemačke ili Nizozemske, ponajviše zbog jeftinije radne snage u pojedinim sektorima i sporije birokracije. Međutim, tranzicija je neizbježna.

Najveći izazov za Hrvatsku bit će činjenica da se naš ekonomski model uvelike oslanja na usluge niskog stupnja složenosti (turizam, ugostiteljstvo i trgovina). I dok će kuhari i konobari u restoranima srednje i više klase i dalje biti traženi zbog "ljudskog faktora" i doživljaja, brza hrana i jeftini hoteli bit će maksimalno automatizirani (samoposlužni kiosci, robotske kuhinje, digitalni recepcijski sustavi).

Tko je siguran?

Zanimanja koja zahtijevaju visoku razinu emocionalne inteligencije, kreativnosti, kritičkog mišljenja i složenih motoričkih vještina nemaju razloga za strah. Do 2035. godine najtraženiji će biti:

Medicinsko osoblje i stručnjaci za skrb o starijima (osobito važno za demografski staru Europu i Hrvatsku).

Inženjeri umjetne inteligencije, stručnjaci za kibernetičku sigurnost i analitičari podataka.

Obrtnici i tehničari (vodoinstalateri, električari, građevinski stručnjaci) čiji posao zahtijeva prilagodbu nestandardnim situacijama na terenu koje roboti još dugo neće moći rješavati.

Do 2035. godine radno mjesto neće izgubiti oni koji koriste umjetnu inteligenciju i automatizaciju, već oni čiji se posao može lako zamijeniti algoritmom. Ključ opstanka na hrvatskom i europskom tržištu rada bit će cjeloživotno obrazovanje i brza prilagodba novim tehnološkim alatima.