Osam kandidata za predsjednika Republike sučelilo je na HRT-u u prvom setu pitanja stavove oko obrambene politike i sigurnosti, prilikom čega je, uz međusobna podbadanja, većina naglasila da kao predsjednici i Vrhovni zapovjednici neće dopustiti da naši vojnici ratuju u tuđim zemljama. 

Upitani bi li podržali slanje dva naša časnika u NSATU misiju u kojoj bi u njemačkom Wiesbadenu obučavala ukrajinske vojnike te slanje naših vojnika na teritorij Ukrajine ako dođe do mirovnog sporazuma, većina pretendenata za Pantovčak odgovorila je negativno.

Mostov Miro Bulj naglasio je da vojnike treba slati na naše granice kako bi zaštitili naše građane.

"Hrvatska je jedina članica NATO-a koja je izravno napadnuta dronom i mene samo zanima sigurnost hrvatskih građana i vojska na hrvatskim granicama", rekao je.

Nezavisni Tomislav Jonjić, s druge, strane, ističe da je Hrvatska članica NATO-a te da od njih imamo koristi, ali prema njima i obveze.

"Protivio bih se da hrvatski vojnici odlaze u Ukrajinu, ali ne bih pravio paradu kao Milanović od dva časnika koja su trebala otići u Wiesbaden", rekao je.

Kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin smatra da Ukrajini treba pomoći i financijski i humanitarno i vojnom opremom, no ne i slanjem naših vojnika.

Iako smatra da obveze prema NATO-u treba ispunjavati, Branka Lozo (DOMiNO) nije za slanje hrvatskih vojnika u vojne misije.

"Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je do prije nekoliko desetljeća ratovala i to je za Hrvate dovoljno, naši vojnici neće ići ratovati drugdje", dodala je.

Aktualni predsjednik i kandidat SDP-a i partnera Zoran Milanović istaknuo je kako je "odgovor na hipotetsko pitanje ne".

"U svom radu i djelovanju u hrvatskim interesima kao premijer i predsjednik Republike sam dva puta donosio, nažalost, odluke o povlačenju hrvatskih vojnika iz pogibelji u Siriji i Afganistanu prije izbijanja kaosa. Ovo sada je samo gore", poručio je i dodao kako Hrvatska ima obveze prema NATO-u, ali da ni u kojem slučaju obveza nije da uskače u pomoć država koje nisu članice Saveza.

"Da je Hrvatska bila članica NATO-a, velikosrpska agresija se ne bi dogodilo i zato je potpuno nerazumljivo zašto je Milanović napravio takvu gužvu oko dva časnika", kazao je kandidat HDZ-a i partnera vladajuće većine Dragan Primorac.

Hrvatski čovjek koji je osjetio Domovinski rat, itekako zna što prolazi ukrajinski narod, ali ja kao predsjednik nikada neću dozvoliti da hrvatski vojnik ratuje na tuđem teritoriju, naglasio je.

Nezavisna Marija Selak Raspudić je poručila da je ovo pitanje postalo tema zato što je to htio Milanović kako bi stvorio privid da se naši dečki šalju da ginu da bi na tome politički profitirao.

"Naša linija zapovijedanja je posvađana i oni koji su do toga doveli moraju politički odgovarati na ovim izborima", rekla je.

Za nezavisnog Niku Tokića Kartelu je ova tema nebitna. "Ne bih slao naše vojnike u ratna područja, no pitanja su hipotetska i ne vidim smisao u tome da o tome uopće govorimo", rekao je.

Kekin je Primorca u replikama upitala za prijateljstvo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahujem, za kojeg je Međunarodni kazneni sud izdao tjeralicu za ratne zločine u Gazi, no Primorac nije odgovorio. HDZ-ov kandidat se fokusirao na Milanovića prozvavši ga da uopće ne zna gdje su mu vojnici, a referirajući se na predsjednikovu nedavnu izjavu o neizglasavanju 12 misija u Saboru, koje su već bile izglasane.

Na njega se obrušila i Selak Raspudić naglasivši da je supotpisao odluku o slanju vojnika u vrlo rizične misije kao u Libanon, a Milanović ju podsjetio da je konačnu odluku o tome donio Sabor, pa tako i ona koja je za to glasala.

Govoreći o ilegalnim migracijama, Jonjić se, kao i Bulj, zalaže za pridruživanje vojske na granicama ukoliko policija nije u stanju riješiti taj problem, u tom smjeru razmišlja i Selak Raspudić, Kekin smatra da bi EU trebala pravednije i solidarnije dijeliti teret migrantske krize, Lozo je za jačanje policije, a Milanović i za davanje možda većih ovlasti policiji.

"Kada ja postanem predsjednik, svaki ilegalni migrant će biti deportiran, Hrvatska neće biti utočište ilegalnih migranata", kazao je Primorac, a Tokić Kartelo zaziva "strogi zatvor ili rad za svaki ilegalni prelazak granice".

Lozo bi se, kaže, udružila sa zemljama koje se suočavaju sa sličnim problemom kao i mi kako bi za nas vrijedila druga pravila.

Govoreći o potrebi mijenjanja ovlasti predsjednika kao Vrhovnog zapovjednika oko korištenja vojske u miru, Primorac ističe da je aktualni predsjednik Vrhovni nasilnik, koji je doveo do usijanja stanja u državi, ostali su, osim Jonjića, koji je zagovornik donošenja novog Ustava, protiv.

Predsjednički kandidati na sučeljavanju na HTV-u odgovarali su i na pitanja iz domene društva i ideologije, a većina ih se slaže da je stanje u zdravstvu i pravosuđu katastrofalno, pri čemu su kao ključni problem za građane naveli nedostupno zdravstvo i nepovjerenje u pravosuđe.

Branka Lozo (DOMiNO) mišljenja je da javno i privatno zdravstvo treba odvojiti u cijelosti. „Ne sviđa mi se ovaj hibridni sustav koji sada imamo. Ovo je nakaradni sustav, isti liječnici u napasti su da tijekom radnog vremena u bolnicama ne obavljaju toliko pregleda koliko bi trebali, a stignu ih raditi u privatnim klinikama”.

Zoran Milanović (SDP) poručio je da, dok god bude sjecikesa koji su se priključili na pipu javnog novca, do tada će vladati golemo nepovjerenje građana u zdravstveni sustav. „Treba ili skroz zabraniti rad liječnika javnih bolnica u privatnom sektoru ili rigorozno regulirati. Ovo je čisti piratluk”, ustvrdio je.

Dragan Primorac (HDZ) je kazao da je javno zdravstvo temelj razvoja hrvatskog zdravstva . A kada je riječ o budućnosti, zdravstvo mora biti napravljeno u sinergiji javnog i privatnog jer pacijenta ne zanima kako se liječi, nego da se liječi u ovlaštenoj instituciji. Odgovorio je i na kritike o njegovoj klinici, kazavši da je ona u potpunosti na tržištu, dok od HZZO-a prima samo 2,8 posto.

Uzvratila mu je nezavisna Marija Selak Raspudić, kazavši da je dio problema koji radi na potenciranju privatnog pred javnim zdravstvom. Kao glavni problem u zdravstvu navela je liste čekanja. Nezavisni Niko Tokić Kartelo mišljenja je da je loše što Vlada premalo ulaže u javno zdravstvo.

Kandidat Mosta Miro Bulj napominje da je zdravstvo po Ustavu zajamčeno svim građanima, ali da to nije tako, pogotovo u ruralnim krajevima. Do toga je došlo zbog srpske mafije u kombinaciji s masonima koja se infiltrirala u javno zdravstvo, dok se, po njegovu mišljenju, najveća pljačka zdravstva dogodila za vrijeme korone.

Nezavisni Tomislav Jonjić ocjenjuje da je stanje u zdravstvu katastrofalno, o čemu sve govori afera Beroš. U svijetu postoje primjeri simbioze privatnog i javnog zdravstva i to funkcionira gotovo savršeno, ali ne i kod nas jer smo korumpirani, ustvrdio je.

Ivana Kekin (Možemo!) kazala je da je potrebno rješavati liste čekanja, a ne plaćati Primorca i njegove frendove. „Potrebno je ne stavljati na mjesto šefova bolnica one koji imaju koristi od privatnih poliklinika. Od otkrivanja afere Beroš-Petrač otkrivena je sprega između mafije i države po pitanju zdravstva. O otimanju iz javnog zdravstva, o koliko milijardi se radi, neću nikada šutjeti”, poručila je.

U replikama koje su uslijedile Kekin je Primorcu poručila da će od 'te sinergije ove godine dobiti skoro 900 tisuća eura i da krade iz javnog i stavlja u privatne džepove'. Prisnažio je i Milanović kazavši HDZ-ovu kandidatu da se u kući obješenog ne govori o štriku i da bi se toga Primorac trebao držati kad govori o svojoj bolnici. „To je muljaža, radi privatno i makni se s pipe javnog novca”, poručio mu je. Selak Raspudić Primorcu je kazala da svi znaju da je muljao sa stanovima i jasno je da mu nitko ne vjeruje da je sve po zakonu kada priča o svojoj bolnici. Tokić Kartelo, pak, stao je u Primorčevu obranu, kazavši da je on poduzetnik koji stvara, radi i puni proračun poput njega. „Ne znam otkud vam pravo da kažete da nešto pljačka. Vi niste normalni”, poručio je suparnicima.

Kandidatima je upućeno pitanje i o stanju u pravosuđu te o izboru Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

Primorac je, govoreći o važnosti poštivanja zakona na svim razinama zapitao: "Imamo problem ako predsjednik ne poštuje zakon, zašto bi netko drugi?". 

Selak Raspudić ocjenjuje da imamo ozbiljan problem jer, kaže, ljudi mole Boga da o nama odlučuju EU tužitelji jer je povjerenje u naše nepostojeće. Tokić Kartelo, pak, vjeruje u institucije i glavnom državnom odvjetniku, dodavši da nije dobro etiketiranje, pa i Turudića, i da od njega stvaraju metu u društvu.

„Najveći problem hrvatskog društva su tri stvari - pravosuđe, pravosuđe i pravosuđe. Imam ogromno nepovjerenje u pravosuđe i državno odvjetništvo, kao i Ustavni sud”, kazao je Bulj.

Jonjić je kazao da je sudska vlast jedna od tri grane vlasti i u trenutku kad nemate jednu od tri grane vlasti, nemate suverenitet države. Kekin je istaknula da je riječ o čovjeku koji je više puta lagao u javnosti i Saboru i o čovjeku kojeg je silnik Plenković namjestio protiv kojeg su tisuće prosvjedovale na ulicama. Treba znati, dodala je, da i hrvatska javnost jako dobro vidi osovinu Primorac - Bujanec - Turudić.

Lozo smatra da su korupcija i klijentelizam, uz ekonomske razloge, glavni razlog zašto naši mladi napuštaju Hrvatsku. Milanović za Turudića tvrdi da je prijestupnik, zatečen je u prijestupu. „Turudić je čovjek koji je pod mojim izvidnim mjerama, u proceduri sa sudskim nalogom, zatečen kako čini zabranjeno djelo. To se ne smije raditi, to je zabranjeno i takva osoba je državni odvjetnik”, naglasio je.

O ideologijama štetnim za demokraciju i Hrvatsku, Milanović je kazao da su to ideologije podjele i mržnje, dok treba raditi na slobodi, jednakosti, ravnopravnosti nacija i spolova. Upozorio je da nemamo slobodnu ni akademiju ni novinarstvo ni pravosuđe.

Primorac se nadovezao, kazavši da je ideologija podjela koju je započeo Milanović dovela do toga. „Nikada nismo imali situaciju da predsjednik i vlada ne pričaju, on je rekao da postoje naši i vaši”, ustvrdio je, dodavši da nijedna ekstremna ideologija nije dobrodošla u Hrvatskoj. Selak Raspudić Primorcu je kazala da govori o ujedinjenju, a započeo je kandidaturu tako da je razjedinio stranku koja ga je podržala. Mišljenja je da su podjele dobrodošle jer je ovo je demokracija i tu se glasovi suprotstavljaju.

Tokić Kartelo rekao je da je našao politiku novog povjerenja, u tome nema mjesta ideologijama nego samo temama koje direktno pogađaju naše građane. Za Bulja je različitost bogatstvo demokracije. Usprotivio se svima onima kojima je sporan HOS i pozdrav ZDS. „Moramo razgovarati i o rodnim ideologijama, ja sam protiv jer dolazi do sakaćenja i operacija. Normalno je da muško bude muško, a žensko – žensko”, kazao je. Lozo također najveću opasnost koja prijeti Hrvatskoj vidi u rodnoj ideologiji.

Jonjić je zapitao koga štiti hrvatska vlada kada odbija sudjelovati u osudi komunizma. Kekin najavljuje da će se boriti za slobodu, jednakost, demokraciju i socijalnu pravdu dok je živa.

Svih osam predsjedničkih kandidata tijekom sučeljavanja na HRT-u uglavnom su se složili da treba zaštititi prava Hrvata u Bosni i Hercegovini i pomoći toj državi da postane članica EU, no jedinstveni nisu bili oko toga treba li blokirati Srbiji ulazak u EU dok se ne riješe određena pitanja.

Miro Bulj (Most) i  Branka Lozo (DOMiNO) su za blokadu Srbije dok se ne riješi pitanje nestalih i pitanje ratne odštete. Kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin se složila da je pitanje nestalih ključno istaknuvši kako je interes Hrvatske da u Srbiji na vlasti bude građanska i demokratska opcija. Kandidat HDZ-a i partnera vladajuće većine Dragan Primorac kao uvjete postavlja otvaranje arhiva JNA i podatke o vukovarskoj bolnici, pri čemu je spočitnuo aktualnom predsjedniku i kandidatu SDP-a i partnera Zoranu Milanoviću sastanke s Miloradom Dodikom.

"Vaše društvo je Dodik, moje stariji i mlađi Bush, Clinton, premijer Indije..", kazao je.

Vi se slikate s manijakalnim ubojicama, to su Vaši prijatelji, uzvratio je Milanović.

Nezavisni Tomislav Jonjić se protivi ulasku Srbije u EU dok se ne ispriča za velikosrpsku agresiju, a Niko Tokić Kartelo (nezavisni) kazao je da je protiv bilo kakvih blokada već za razgovore. Milanović je, pak, poručio da se Srbija samo mora odlučiti i odrediti te da se rješenje može naći ako će surađivati istaknuvši važnost dijaloga sa Srbijom. "S glinskim huškačem nema pregovora", naglasila je nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić misleći na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. 

Tijekom sučeljavanja, uz ostalo, Tokić Kartelo spočitnuo je ostalim kandidatima da su bezidejni i da nitko od njih ne nudi konkretna rješenja, a da je jedan od kandidata zaglavio u prošlosti.

"Trebali ste se prijaviti za 'Ljubav na selu' ili za 'Farmu'", poručio im je.

Kandidati su se uglavnom složili da treba zaštititi prava Hrvata u Bosni i Hercegovini i pomoći toj državi da postane članica EU. "Imamo ustavnu zakonsku i moralnu obvezu prema Hrvatima u BiH", kaže Jonjić.

"Omogućit ćemo Hrvatima u BiH da idu prema EU", istaknuo je Primorac, a i ostali su uputili slične poruke.  

Kandidati desnog spektra raduju se povratku Donalda Trumpu u Bijelu kuću.  "S Trumpom se slažem u stavu da vojska treba na granice, da se treba boriti protiv rodne ideologije i vraćati tradicionalnim vrijednostima. Za mene je ključno zadržati suverenu Hrvatsku unutar EU", kazao je Bulj, a istog razmišljanja je i Jonjić koji poručuje da je "Trumpov dolazak ohrabrenje svima nama koji smo zagovornici tradicionalnih vrijednosti". 

Lozo, kojoj je drago što je ponovno izabran za predsjednika, polaže velike nade u njegovo obećanje da će završiti rat u Ukrajini, a Kekin smatra da bi EU trebala iskoristiti ovu priliku kao poticaj da se konsolidira, a da "Hrvatska treba konačno izaći iz bešćutne pozicije u koju nas je doveo HDZ i progovoriti o patnjama Palestine i priznati Palestinu". 

"Nije on nikakav tradicionalni kršćanin, on je jedan igrač. Podržavam njegov stav o Ukrajini, no Trump odobrava i potiče užas u Palestini, protiv toga sam", kazao je Milanović. 

Primorac Ameriku želi kao strateškog partnera, Tokić Kartelo poručuje da se vara svatko onaj tko misli da će Trump učiniti nekakav ustupak Hrvatskoj, a Selak Raspudić da je još puno prostora za napredak u odnosima sa SAD-om. 

Kandidati završno pozvali birače da glasaju baš za njih

Završno su još jednom pozvali građane da glasaju baš za njih. "Izađite na izbore i zaokružite promjene, ja ću biti taj koji ću promjenu donijeti, učinit ću Hrvatsku bogatijom nego ikada, jedini ja to znam", poručio je Tokić Kartelo. 

I Selak Raspudić naglašava kako je ta promjena upravo ona. "Jedina sam osoba koja u drugom krugu može pobijediti Milanovića i omogućiti da Hrvatska konačno politički prodiše. Želim da se svi stručni i nezavisni ljudi politički angažiraju i da ovo bude početak pozitivnih promjena", kazala je. 

Hrvatska treba čovjeka koji će ujediniti sve građane, iseljenu Hrvatsku, čovjeka budućnosti koji će našu domovinu povesti prema Zapadu, koji će zaustaviti iseljavanje mladih, koji je pošten i svojim je djelima ostvario rezultate, rekao je Primorac. 

"Imam čisto srce i čiste ruke, godinama se bavim ovim poslom, pozivom, živim za njega, birali ste me, nadam se da ćete opet, jamstvo sam kontrole hobotnice, korupcijske hidre na čelu s Andrejem Plenkovićem. Dajte mi još taj bokun vjere i srca i još pet godina", pozvao je birače Milanović.

Želju vraćanja Hrvatske Hrvatima i jačanje hrvatskog suvereniteta izrazila je Lozo. "Sa mnom na čelu države, imat ćete predsjednicu s kojom ćete se ponositi", dodala je. 

Kekin je poručila da unatoč zastrašivanjima neće šutjeti. "Afera Beroš-Petrač razotkrila je spregu mafije i vlasti u zdravstvu, ali nije ona samo tamo, a koliko se trude da ostane skrivena, razotkrila je silina laži i dupli pasevi između HDZ-ovaca i pripadnika podzemlja. Ne mogu me ušutkati, bit ću vaš neustrašiv glas", naglasila je. 

Od 90-ih godina do danas Hrvatskom upravljaju potomci jugoslavenskih komunista, ustvrdio je Jonjić i pozvao birače da izađu na izbore i pokažu da je promjena moguća. 

"Ima nade, moramo učiniti sve da osiguramo sigurnost, učiniti sve da se borimo protiv onih koji su uništili naše snove iz Domovinskog rata, izađite na izbore i glasajte za jednog od nas", zaključio je.