Dok se čekaju službene informacije o uzroku katastrofalnog požara u kojem je gotovo u potpunosti izgorio Vjesnikov neboder, vatrogasci i policija i dalje su na terenu. Promet Slavonskom avenijom prema istoku te podvožnjak ispod Savske potpuno su zatvoreni, a prema riječima statičara tako će ostati do daljnjega. Pregledom su pronađene ozbiljne pukotine na neboderu, konstrukcija je izgubila dio početne nosivosti, a službama je do daljnjega zabranjen ulazak u zgradu.
Građani i dan nakon velikog požara Vjesnikova nebodera u šoku. Glavno pitanje - hoće li se simbol Zagreba i novinarstva rušiti ili ne!

"Mislim sigurno da se ne bi trebalo srušit. Mislim da bi se trebalo obnovit, ali mi nije jasno zašto se to već prije nije dogodilo, zašto se već prije nije poduzelo nešto. Da se takva zgrada ostavi u takvom stanju." (...) "Volio bih da se ne sruši, ali realno je očekivati da će se srušiti i sagraditi nešto. (...) "U nekoj budućnosti se nadam da će se moći obnoviti jer ipak je to neki simbol Zagreba."

Za to vrijeme, statičari su ušli u Vjesnikov neboder i uspjeli se popeti do zadnjeg kata. Mario Uroš s Građevinskog fakulteta:

"Zaključak je da dalje ostaje zgrada takva da se ne može unutra ulaziti, vatrogasne postrojbe su napravile 99% posla, ovaj 1% što je ostalo, to je samo neko izdimljavanje koje će relativno brzo se ugasiti, a i smiriti, a njima ostaje varijanta s vodenim topovima da riješe ako se išta imalo krene dalje raditi od toga."

Početkom idućeg tjedna očekuje se još jedna detaljna analiza, a do tada na snazi ostaju propisane mjere.

"Ove mjere koje su zasad ovdje napravljene i koje smo mi propisali se zapravo još uvijek držimo dok to ne utvrdimo točno što se dogodilo i u kakvom su stanju. Ono što je još važnije, u kakvom su stanju ti nosivi elementi. Dosta je to rizično, a konstrukcija smatramo da je izgubila dio svoje početne nosivosti i da je u principu nesigurna za boravak ljudi u njoj."

Rekao je i da pitanje djelomičnog urušavanja uvijek postoji.

"Ona je relativno mala i bit će sve manja što prolazi vrijeme i što se to hladi, međutim, postoje neke ozbiljnije pukotine u zgradi koje jednostavno se ne mogu zanemariti i moraju se, ako ništa, kroz neki vremenski tijek monitorirati, pratiti da vidimo da li se događa njihova propagacija i širenje ili ne."

Kaže i da nije jednako stradao cijeli neboder. Najgore su prošla dva do tri kata na kojima su bili arhivi. Među njima i dokumentacija Ministarstva rada. Ministar Marin Piletić:

"Ono što je novijeg datuma tražimo još podatke od svih službi koje su tamo imale arhivu da uspostavimo jasan trag što je tamo završilo, a što je u digitalnom obliku na svim našim platformama postojano i može se rekonstruirati."

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić proziva Bačićevo Ministarstvo.

"Dok se iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi nedavni Zakon o upravljanju i održavanju zgrada i docira svim građanima kakve obaveze imaju kao suvlasnici zgrada, izgleda da baš država koja je tamo većinski vlasnik ništa nije održavala. Tome sam i osobno svjedočila."

No ministar Branko Bačić poručuje - država je vlasnik s još pet suvlasnika, zgrada je imala 24-satnu zaštitu i bila je osigurana na požar.

"Mislim da smo ono što smo trebali napravili. Želim vam reći da sam predložio kao ministar državne imovine prijedlog odluke Vlade da se utvrde strateške nekretnine u Hrvatskoj i među njima sam predložio i rješavanje statusa Vjesnika."

Bačić podsjeća da je Vlada i ranije bila zainteresirana za potpunu obnovu Vjesnika. Dok se čeka početak službenog očevida, sudski vještak za požare Zvonko Rumenjak u razgovoru za Media servis iznio je svoju teoriju o nastanku požara. Smatra da je došlo do prenapona.

"Ovaj objekt je projektiran negdje 60-ih godina i nisam siguran da su imali u glavnom razvodnim ormaru uređaj koji štiti od prenapona jer u to vrijeme 60-ih godina nije bilo niti ovako osjetljivih elektronskih uređaja koji bi mogli stradati u slučaju prenapona."

Smatra i da nije bilo sabotaže, a očekuje da će službena izvješća potkrijepiti njegovu teoriju.