U usporedbi s razdobljem prije deset ili više godina, kurikularna reforma ("Škola za život") nastojala je rasteretiti učenike od pukog memoriranja podataka. Službeno, djeca danas uče "manje" u smislu količine sirovih informacija koje moraju znati napamet (npr. godine u povijesti).

Iako je gradivo teoretski smanjeno, mnogi roditelji i nastavnici tvrde da su škole postale teže. Razlog leži u povećanom broju projekata, prezentacija i očekivanjima da učenik samostalno istražuje, što zahtijeva više vremena kod kuće.

Jesu li škole postale lakše?

Odgovor nije jednoznačan. Kriteriji ocjenjivanja su u nekim segmentima postali blaži (fenomen "superodlikaša"), ali je pritisak za savršenim ocjenama zbog upisa u srednje škole veći nego ikad. Učenici su izloženi većem stresu, iako je samo gradivo možda modernizirano.

Što kaže Europa?

Skandinavija: Fokus na dobrobit učenika i smanjenje domaćih zadaća.
Estonija i Poljska: Visoki rezultati na PISA testovima uz zadržavanje discipline.

Trend: Cijela Europa se miče prema "STEM" područjima i socio-emocionalnom učenju.

Današnja djeca možda ne uče više u smislu kvantitete teksta, ali uče drugačije. Suočena su s bržim tempom, digitalnim alatima i potrebom za selekcijom informacija. Škola u Hrvatskoj ostaje tradicionalna u svojoj srži, ali europski vjetrovi polako mijenjaju učionice iz mjesta pasivnog slušanja u mjesta aktivnog rješavanja problema.