Rad od kuće postao je globalni trend nakon pandemije COVID-19, no Hrvatska se nalazi pri samom dnu europske ljestvice kada je riječ o korištenju ove mogućnosti. Prema najnovijim podacima Eurostata, tek 7,6% zaposlenih u Hrvatskoj povremeno radi od kuće, što je značajno manje od europskog prosjeka od 13,3%. Još manje, samo 4,8% hrvatskih radnika uglavnom radi od kuće, dok je europski prosjek 8,9% 

Usporedba s drugim europskim zemljama

U širem kontekstu, samo 37% Hrvata preferira hibridni rad ili rad od kuće, što Hrvatsku stavlja u skupinu s najmanjim udjelom takvih radnika u Europi. Za usporedbu, rad u kućnom okruženju najviše preferiraju Nizozemci (78%), slijede Irci (73%) i Finci (70%). Na začelju ljestvice s Hrvatskom nalaze se Cipar (24%) i Grčka (28%) 

Pozitivni trend unatoč niskim brojkama

Unatoč tome što je Hrvatska na dnu europske ljestvice, važno je napomenuti da su brojke za rad od kuće gotovo dvostruko veće nego prije pandemije. Prije 2019. godine, od kuće je uvijek radilo samo 1,9%, a ponekad 5% ljudi. Prema istraživanju iz 2022. godine, oko sedam posto hrvatskih radnika povremeno, a oko pet posto većinu vremena radi od kuće.

Potencijal za rast

Jedna od najzanimljivijih spoznaja jest da, iako trenutno samo 11% hrvatske radne snage radi na daljinu, potencijal je značajno veći. Prema izračunima Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP), 34% poslova u Hrvatskoj moglo bi se obavljati na daljinu, što je blizu europskog prosjeka od 37%.

Hrvatska je prije nekoliko godina svojom izmjenom Zakona o radu definirala rad na daljinu. Zakon o radu omogućava poslodavcima i zaposlenicima da se dogovore o radu od kuće i uključe odredbe o tome u ugovor o radu. 

U državnoj upravi, Vlada je 2023. godine donijela uredbu koja omogućava hibridni rad za državne službenike. Uveden je organizacijski model koji kombinira rad u uredu i rad na izdvojenom mjestu.

Digitalni nomadi - nova prilika za Hrvatsku

Paralelno s domaćim trendom rada od kuće, Hrvatska je postala popularna destinacija za digitalne nomade. Kao druga zemlja u Europi (nakon Estonije) koja je uvela dozvolu za digitalne nomade, Hrvatska mjesečno prima između 3.000 i 5.000 digitalnih nomada. Do početka 2021. godine podneseno je 1.393 zahtjeva za vizu digitalnog nomada, a krajem siječnja 2023. godine bilo je aktivno 595 važećih viza.

Prema tome, kao zaključak, iako Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom u korištenju rada od kuće, postoji značajan potencijal za rast. S jedne strane, 34% poslova moglo bi se obavljati na daljinu, a s druge strane, zemlja postaje sve atraktivnija destinacija za međunarodne digitalne nomade. Ključ je u daljnjem prilagođavanju zakonskog okvira i poticanju fleksibilnijih oblika rada koji bi mogli pomoći u rješavanju demografskih izazova i privlačenju mladih stručnjaka.